Zašto je Tužilaštvo BiH mjesecima šutjelo o obustavi istrage o ruskim kampovima i šta su radile sumnjive osobe u BiH?


Skoro godinu nakon što je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u svojstvu svjedoka saslušalo Zukana Heleza, ministra odbrane BiH, koji je u novembru prošle godine govorio o saznanjima o ruskim kampovima za obuku na području entiteta Republika Srpska, u petak je Tužilaštvo BiH saopćilo da nisu pronađeni dokazi „koji bi ukazivali na postojanje osnova sumnje da je počinjeno neko od krivičnih djela propisano Krivičnim zakonom BiH“.

„Tužilaštvo BiH sa partnerskim agencijama, ispitalo je navode ministra Heleza, te je nakon provjera 6. maja donesena naredba o neprovođenju istrage, jer nisu pronađeni dokazi koji bi ukazivali na postojanje osnova sumnje da je počinjeno neko od krivičnih djela propisano Krivičnim zakonom BiH“, naveli su iz Tužilaštva BiH.

Također, iz  Tužilaštva BiH su naveli i da nema podataka o obukama u BiH za terorističke napade u Moldaviji, te da bi o tome “svoju riječ trebale da daju nadležne institucije iz oblasti bezbjednosti.“ 

Ovo saopćenje Tužilaštva BiH dolazi čak godinu nakon prvih informacija o postojanju nelegalnih kampova u RS.

A iako je javnost bila izrazito zainteresirana zbog ovih navoda, Tužilaštvo BiH tek sada saopćava da je „nakon provjera 6. maja donesena naredba o neprovođenju istrage“. 

Nejasno je zašto je Državno tužilaštvo šutjelo skoro pola godine, pa tek u oktobru saopćilo da je još u maju donesena naredba o obustavi istrage o postojanju kampova u RS.

Njihovo šturo saopćenje ne odaje ni kakve su provjere vršene, niti s kojim „partnerskim organizacijama“ su provedene.

Raport je u augustu pisao Tužilaštvu BiH i tražio odgovore na pitanje o tome da li se vodi istraga o kampovima u RS i čime su rezultirale eventualne provjere navoda ministra Heleza, ali i svjedoka za koje je Raport od pouzdanih izvora iz Tužilaštva BiH dobio informacije da su govorili o tome kako su strani državljani u RS vršili određene obuke. 

U augustu su za Raport iz Tužilaštva BiH na ovaj upit odgovorili :

„Upiti ove vrste ne mogu se komentirati iz razumljivih razloga“.

Zašto Tužilaštvo BiH tada nije odgovorilo da je već donesena naredba o obustavi istrage u predmetu za koji pitamo?

Dalje, u veoma osjetljivom trenutku za BiH sa sigurnosnog aspekta kada je u terorističkom napadu u Bosanskoj Krupi ubijen policajac, a drugi ranjen, kada su objekti Oružanih snaga BiH i namjenske industrije zbog nedavnih prijetnji još uvijek pod pojačanim sigurnosnim mjerama , kada iz Moldavije stižu informacije o hapšenju moldavskih državljana za koje se tvrdi da jesu obučavani u ruskim kampovima u BiH, javnost u BiH nema potpuna uvjeravanja iz institucija da obuka uistinu nije  bilo. 

Prije svega zbog toga što ne treba biti ni istražitelj, ni tužitelj, pa da se logički zaključi da nakon javne objave o postojanju svojevrsnih kampova u RS prije godinu dana, oni ni dan poslije, a kamoli nekoliko mjeseci nakon toga nisu mogli biti ni pronađeni, jer je očekivano da se rasformiraju. 

Drugo, izvori Raporta pojašnjavaju da u ovom slučaju nije bilo riječi o kampovima koji bi podrazumijevali neke čvrste objekte, nego su određena šumovita područja u RS služila kao teren za te obuke. 

Naš izvor ističe i da je u Tužilaštvu BiH svjedočila osoba srpske nacionalnosti koja je bila u neposrednom kontaktu s tim osobama.

Tužilaštvo BiH bi trebalo pojasniti javnosti jesu li saslušavani svjedoci u ovom predmetu, da li su i kakve su im fotografije predočene na uvid i kakva vrsta provjera je vršena i u kojem periodu. 

Jer, javnost u BiH često dobije informacije iz pravosudnih institucija “da je donesena naredba o obustavi istrage” u nekom predmetu, a nikada se ne sazna šta je sve poduzeto i provedeno prije odluke o obustavi istrage i ko ocjenjuje i procjenjuje da li je istraga u nekom predmetu provedena kvalitetno. 

Jasno je da postoje određene smjernice Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH o informacijama koje pravosudne institucije mogu plasirati u javnost.

Međutim, u ovom slučaju te informacije bi morale biti puno transparentnije i dostupnije javnosti da bi  javnost u njih povjerovala i bila oslobođena svake sumnje. 

Pogotovo je to neophodno iz razloga što je ovo saopćenje Tužilaštva BiH u jednom dijelu kontradiktorno.

Related Posts

1 of 219