U Ukrajinu izgleda stiže “francuska čizma” i crveni alarmi zvone u Moskvi


Nakon što je američki predsjednik Joe Biden, kako je prvi izvijestio Politico, potiho dopustio Ukrajini da koristi američko oružje za ograničene napade na ciljeve na teritoriju Rusije u svrhu odbrane drugog po veličina ukrajinskog grada Harkiva, u čijoj blizini ruske snage i dalje nastoje ostvariti napredak, službeni Berlin je brzo slijedio taj primjer te je i njemačka vlada dala Ukrajini dopuštenje da napada ruski teritorij oružjem koje je Njemačka donirala Kijevu, rekao je u petak vladin glasnogovornik.

“Proteklih tjedana Rusija je pripremala, koordinirala i izvodila napade s položaja u području Harkiva, posebno iz neposredno susjedne ruske granične regije”, rekao je u petak glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit. Dodao je da Ukrajina ima pravo, zajamčeno međunarodnim pravom, braniti se od ovih napada. Da bi to činila, rekao je Hebestreit, Kijev može koristiti oružje isporučeno u tu svrhu, uključujući i ono koje je isporučio Berlin. No, naglasio je: “U skladu sa svojim međunarodnim pravnim obvezama”, što je slična formulacija koju je spomenula i Švedska kada je nedavno dala svoj pristanak na korištenje njihovog oružja za napade na ruskom teritoriju.

Američki dužnosnici rekli su da se oružje koje je isporučio SAD može koristiti za suzbijanje ruskih djelovanja u blizini regije Harkiv, bilo tamo gdje ruske snage “napadaju ili se spremaju napasti”, misleći pritom na HIMARS i neke druge sustave. Ipak, Amerikanci su i dalje jasni i odlučni u zadržavanju ‘crvene linije‘ u pogledu zabrane korištenja moćnog dalekometnog raketnog sustava ATACMS i dugometnih napada unutar Rusije, poručivši da se po tom pitanju ništa nije promijenilo.

Rusija je u petak reagirala na ove najnovije vijesti optuživši NATO i SAD za “izazivanje nove razine napetosti”. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su zemlje NATO-a, posebno SAD i nekoliko europskih zemalja, “ušle u novi krug eskalacije napetosti i da to rade namjerno”, kako je prenio BBC rusku režimsku novinsku agenciju TASS. “Oni na sve moguće načine provociraju Ukrajinu da nastavi ovaj besmisleni rat”, dodao je.

Washington Post prenio je riječi Peskova prema kojima je ova Bidenova odluka samo pružila najnoviji dokaz da su dosadašnje tvrdnje Rusije o uključenosti NATO-a u sukob bile točne. “Pokušaji da se udara na Rusku Federaciju američkim oružjem pokazuju umiješanost SAD-a u sukob u Ukrajini”, rekao je Peskov novinarima. “Znamo da se, općenito, oružje američke proizvodnje već koristi za pokušaje napada na ruski teritorij. Bilo je toga dosta i to je više nego rječiti dokaz o razmjerima upletenosti Sjedinjenih Država u ovaj sukob”.

Tokom posljednja dvije sedmice, sve veći broj članica NATO-a podržao je agresivniju uporabu različitog zapadnog oružja za gađanje ciljeva unutar same Rusije. Neke europske zemlje, poput Francuske i Velike Britanije, još su ranije signalizirale da su otvorene za ublažavanje ograničenja ukrajinskih napada na vojne mete na ruskom teritoriju.

I dok je London isporučio Kijevu projektile Storm Shadow, kojim su Ukrajinci već ranije izveli niz uspješnih napada da neprijateljske položaje te vojna postrojenja i sustave na svojim okupiranim teritorijama, pogotovo na Krimu. Pariz je, pak, poslao Scalp, francusku inačicu tog projektila, no Njemačka i dalje odbija isporučiti svoje moćne projektile Taurus. “U pogledu oružja koje može djelovati na velikoj udaljenosti, na stotine kilometara, još uvijek postoji ustezanje s naše strane”, rekao je njemački ministar odbrane Boris Pistorius novinarima tokom posjeta Moldaviji.

Glavi tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg, pak, pozdravio je odluku dijela zapadnih ukrajinskih saveznika o ublažavanju ograničenja korištenja njihova oružja u sukobu.

NATO saveznici također raspravljaju o mogućnosti da američki ratni zrakoplovi F-16, koji se na ljeto očekuju u Ukrajini, djeluju preko ruske granice. Danski ministar odbrane, Troels Lund Poulsen, rekao je da bi se njihovi F-16 mogli koristiti za gađanje skladišta oružja u Rusiji, koja je opisao kao legitimne mete, prenio je BBC. U petak je danska premijerka Mette Frederiksen također odbila potvrditi da bi se danski F-16 mogli koristiti iznad ruskog teritorija. Ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen, pak, potvrdio je u četvrtak da će Danska dopustiti Ukrajini korištenje oružja za napade na vojne ciljeve u Rusiji, ali da to ne znači da Ukrajinci imaju ‘carte blanche‘ da koriste F-16 za proizvoljne napade na Rusiju.

Norveški ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide izjavio je tokom ministarskog sastanka NATO-a u četvrtak da Ukrajina treba imati pravo udarati vojne ciljeve u Rusiji, izvijestio je, pak, istraživački centar Institut za proučavanje rata (ISW).

Nizozemska je izbjegla dati bilo kakvu jasnu izjavu o F-16. Ministrica vanjskih poslova Hanke Bruins Slot samo je potvrdila da će nizozemska vlada “dopustiti Ukrajini da koristi oružje na ruskom tlu ako se radi o potpunoj samoodbrani”, u skladu s poveljom Ujedinjenih naroda. Nizozemska ministrica odbrane, Kajsa Ollongren, čini se, nije postavila nikakva posebna ograničenja na oružje koje isporučuje Amsterdam. “Ukrajinski napadi na rusko tlo su nešto što nikad nisam isključila”, rekla je. Uglavnom, stav ove dvije zemlje po tom pitanju još uvijek nije posve jasan.

Belgijski premijer Alexander De Croo isključio je, pak, da će ova zemlja dopustiti Ukrajini da koristi njihove F-16 na ruskom nebu kada se sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim ranije ovog tjedna.

Ruski dužnosnici jasno su iskazali svoj gnjev zbog mogućnosti da se F-16 koriste nad ruskim teritorijem. Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov rekao je da će F-16 biti uništeni kao i bilo što drugo što isporučuje NATO i da to nimalo neće promijeniti situaciju. No, budući da su se F-16 dugo koristili u NATO-ovim “tzv. zajedničkim nuklearnim misijama”, upozorio je da se njihova isporuka Kijevu može promatrati samo “kao namjerni signal NATO-a u vezi s nuklearnim oružjem”.

Inače, kako podsjeća NYT, svaka država koja Ukrajini donira oružje ima pravo uvjetovati kako će se ono koristiti. Do sada su, kako se navodi, podršku da Ukrajina gađa vojne ciljeve na ruskom tlu iskazale Britanija, Kanada, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Latvija, Litva, Nizozemska, Švedska i Poljska.

Britanija je, piše NYT, bila jedna od prvih koja se zalagala za popuštanje ograničenja. “Ukrajina ima to pravo”, rekao je ministar vanjskih poslova David Cameron tokom posjeta Kijevu 3. maja. “Baš kao što Rusija izvršava napade unutar Ukrajine, može se razumjeti zašto Ukrajina osjeća potrebu osigurati da se brani”. Ipak, u velikom intervjuu za The Guardian, kako je objavljeno u petak, a o čemu je Jutarnji list pisao, Zelenskij je, ponavljajući kako Ukrajini treba dopuštenje da oružje dugog dometa koristi duboko u ukrajinskom teritoriju, rekao da, unatoč napisima koji govore suprotno, London nije dao “100-postotno dopuštenje” za to. Downing Street čeka Amerikance, sugerirao je ukrajinski predsjednik. “Dva puta smo pokrenuli ovo pitanje. Nismo dobili potvrdu od njega (ministra vanjskih poslova Davida Camerona)”. Konačna odluka Velike Britanije i drugih partnera ovisi o “konsenzusu”, pri čemu je pozicija u Washingtonu ključna, dodao je.

Francuska bi uskoro mogla poslati vojne instruktore u Ukrajinu unatoč zabrinutosti dijela saveznika i upozorenja iz Moskve, a svoju bi odluku mogla objaviti iduće sedmice tokom posjeta ukrajinskog predsjednika povodom obilježavanja obljetnice ‘Dana D‘, rekla su tri diplomatska izvora, kako je prenio Reuters.

Diplomati su rekli da se Pariz – u skladu s iznenađujućom izjavom Emmanuela Macrona iz veljače da se ne može odbaciti opcija slanja zapadnih snaga u Ukrajinu – nada kreirati i voditi koaliciju zemalja koje nude takvu pomoć Kijevu. Francuska bi, prema ovom planu, prvo poslala ograničen broj osoblja da procijeni modalitete misije prije nego što pošalje nekoliko stotina instruktora. Estonska premijerka Kaja Kallas nedavno je ustvrdila da slanje zapadnih instruktora za obuku ne bi značilo eskalaciju između NATO zemalja i Moskve.

Iako se radi o pomaku ograničenog opsega, promjena američke politike po pitanju ukrajinskih napada na ruski teritorij, omogućit će Ukrajincima da gađaju ruske snage, posebno mete visoke vrijednosti, kao što su zapovjedni položaji, topništvo, logistika i jedinice protuzračne odbrane koje se nalaze na ruskom teritoriju u blizini Harkiva te koncentriraju ili uvježbavaju buduće operacije protiv Ukrajine, kako je rekao za Radio Slobodna Europa (RFE) Mick Ryan, umirovljeni general-bojnik australske vojske. “To je vrsta operativnog udara – sposobnost da se unište ruske vojne snage prije nego što počnu s borbenim operacijama – koji je neophodan dok Ukrajina obnavlja svoje snage tokom 2024. godine”.

Jedan od razloga zašto Rusija trenutno napreduje jest njezina dominacija u zraku. Rusija je bila u mogućnosti koristiti klizne bombe izbačene iz zrakoplova s razornim učinkom, rekao je Johan Norberg, viši analitičar i stručnjak za rusku vojsku pri Švedskoj agenciji za obrambena istraživanja (FOI), a Ukrajina se nije mogla oduprijeti zbog manjka robusnih sustava protuzračne odbrane poput američkog Patriota.

Sa zapadnim oružjem i sposobnošću napada na ruske zračne luke, Ukrajina bi trebala biti u mogućnosti ograničiti sposobnost Rusije da učinkovito napada zrakoplovima, smatra Norberg, kojem ipak nije posve jasno kako je došlo do ublažavanja ograničenja korištenja zapadnog oružja u Rusiji. “Gledajući gdje smo danas, kada isporučujemo projektile, oklopna vozila, što već ne, to ne bi dolazili u obzir prije dvije godine. No, sve se radi vrlo postupno”, rekao je. “Je li ovo bilo namjerno (tako izvedeno) da se, na neki način, žaba polako kuha, a da se ne prijeđu nikakve ruske crvene linije ili samo zbog dugog razdoblja donošenja odluka na Zapadu, ne znam”, zaključio je on za RFE.

Related Posts