Teče treći mjesec otkako je Predsjedništvo BiH imenovalo kompromitiranog i zbog korupcije od Vlade SAD sankcioniranog Milana Tegeltiju za konzula u Generalnom konzulatu BiH u Rijeci, u Hrvatskoj, a on se, kako saznaje Raport još nije pojavio na pripremama koje za sve bh. ambasadore i konzule organizira Ministarstvo vanjskih poslova BiH.
No, na pripreme u MVPBiH može se tek kada zemlja primateljica odobri agreman za ambasadore ili egzekvaturu za konzule, što znači da Tegeltija još nije dobio ‘crno na bijelo’ da može u diplomatiju u Hrvatsku, uprkos tome što ga je Predsjedništvo BiH krajem februara ove godine imenovalo na tu poziciju.
Prema diplomatskoj praksi i ustaljenim procedurama koje proizilaze iz Bečke konvencije o diplomatskim odnosima, ukoliko zemlja domaćin odgovor o prijemu za nekog diplomatu iz druge zemlje ne pošalje u roku od najduže tri mjeseca, to se u diplomatskoj komunikaciji tumači kao odbijenica.
Ukoliko se Tegeltija do kraja maja ne pojavi u MVP-a i ne počne s pripremama, tada će već biti upitno da li će mu Hrvatska uopće dati egzekvaturu za poslove konzula u GK BiH u Rijeci.
Brojne su otežavajuće okolnosti za Tegeltiju u njegovoj ukaljanoj biografiji koje ga kod hrvatskih vlasti diskreditiraju i diskvalificiraju za poziciju konzula u Rijeci.
Prije svega Tegeltija je osoba sa crne američke liste na kojoj je završio zbog korupcije u pravosuđu, odnosno zbog niza skandala i afera čiji je glavni akter bio u vrijeme kada je obavljao funkciju predsjednika Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH.
Zbog američkih sankcija, Tegeltija je sada i kao fizičko lice suočen s nizom ograničenja i sigurno bi taj problem još više bio izražen i u Hrvatskoj kao zemlji članici Evropske unije. Počev od toga da ne bi mogao imati račun u banci, pa do potencijalne svojevrsne izolacije u kojoj bi se našao, jer malo je vjerovatno da bi se iko od tamošnjih političara, pa do diplomatskog kora u Hrvatskoj htio i želio sastajati sa osobom koja je zbog korupcije završila na crnoj američkoj listi.
Svakako može se desiti i čudo pa da Tegeltija i ode u fotelju konzula BiH u Rijeku, ali naši izvori s iskustvom diplomata procjenjuju da je Hrvatska željela dati egzekvaturu Tegeltiji da bi se to već desilo u nekom razumnijem roku od ovog kada se već bliži treći mjesec od njegovog imenovanja.
Inače, diplomatska je praksa da nijedna zemlja primateljica nema obavezu da obrazlaže svoj stav o tome zbog čega nekom stranom diplomati nije dala ‘zeleno svjetlo’ za misiju u određenoj zemlji.
S druge strane Raport je pokušao provjeriti u Generalnom konzulata u Rijeci da li su spremni za dolazak konzula i kako ta konzularna misija naše zemlje funkcionira. No, danima se niko ne javlja na dostupne brojeve telefone, a potom smo u Ambasadi BiH u Zagrebu saznali da Generalni konzulat BiH u Rijeci uopće ne radi.
Razloge tome nismo uspjeli saznati u Ambasadi, ali smo upit o tome uputili Ministarstvu vanjskih poslova BiH.
Uobičajeno, iz tog Ministarstva, uprkos velikom broju zaposlenih odgovore čekamo danima, a ukoliko ih dobijemo objavit ćemo ih naknadno.
Inače, GK BiH u Rijeci je otvoren u augustu 2022. godine. Otvorila ga je tadašnja ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković.
Konzularno područje ovog generalnog konzulata obuhvata Primorsko-goransku županiju, Istarsku, Ličko-senjsku, Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županiju u Hrvatskoj, međutim, skoro dvije godine od njegovog otvaranja, nije poznato da li je ovaj konzulat uopće ispunio svoju svrhu i da li građani BiH u Hrvatskoj koriste njegove usluge.
Naravno, protekle dvije godine taj konzulat ‘živi’ od novca poreskih obveznika BiH, jer kirija, režije i nama nepoznati broj uposlenih, bez obzira na nepoznat učinak rada i (ne)opravdanost postojanja te bh. diplomatske misije redovno su plaćeni.
Sve dok ne budu poznati učinci i efekti rada ovog konzulata, do tada se može reći da je i taj konzulat, poput brojnih drugih institucija i u BiH i otvoren da se u njega smještaju uhljebi za koje se nije našlo pogodno mjesto u zemlji, poput Milana Tegeltije.
