Neuronaučnik je pojasnio kako se naš mozak mijenja tokom starenja te kada dosežemo vrhunac moždane i fizičke snage – a odgovor bi vas mogao iznenaditi. Poput ostatka našeg tijela, i mozak prolazi kroz razvojne faze dok starimo, piše LADBible. No, jeste li se ikada zapitali zašto je djeci lakše učiti strane jezike, dok starije osobe češće zaboravljaju svakodnevne zadatke?
Na pitanja vezana uz razvoj mozga odgovorio je dr. Stefan Mindea, neuronaučnik i medicinski istraživač u neurohirurgiji, tokom intervjua za The Mirror. Prema dr. Mindei, naš mozak prolazi kroz različite faze razvoja i svoj vrhunac često doseže tek u srednjim godinama, što je ohrabrujuća vijest za one koji još nisu ušli u tridesete.
Dr. Mindea objašnjava: ‘Mnogi ljudi u toj dobi počinju mijenjati fokus svojih kognitivnih prioriteta, često se usmjeravajući prema doprinosu budućim generacijama i osobnoj samorefleksiji. U toj fazi često dolazi do ‘kognitivnog vrhunca’, posebno kada je riječ o verbalnom pamćenju i znanju stečenom tokom života. U ovoj fazi dosežete maksimalnu moždanu funkciju ili kognitivnu izvedbu’.
Njegovi komentari podupiru rezultate brojnih istraživanja, uključujući studiju šahista koja sugerira da je optimalna dob za kognitivne sposobnosti oko 35 godina. Dodatno, istraživanje objavljeno u Psychological Science pokazuje da neki ljudi dosežu vrhunac svoje inteligencije tek oko 40. godine, što dokazuje da izvrsnost u školi nije nužno pokazatelj dugoročne kognitivne snage.
Mnogima će biti iznenađenje saznati da mozak često ne doseže svoj puni potencijal sve do srednjih godina, posebno s obzirom na to da se smatra da postajemo odrasli s 18 godina. No, to ima smisla kada se uzme u obzir činjenica da se frontalni i prefrontalni korteks, ključni za kontrolu impulsa i emocionalnu regulaciju, razvijaju do otprilike 25. godine života – što može objasniti impulzivno ponašanje u ranoj odrasloj dobi.
Dakle, zašto djeca tako lako uče jezike, dok odrasli muku muče? Prema Mindei, to je zato što naš mozak prolazi kroz proces ‘pruning’ (obrezivanja) tokom adolescencije, kada se neiskorištene neuronske veze smanjuju ili nestaju. No, nakon što pređemo vrhunac, proces starenja postaje očigledniji. Dr. Mindea dodaje da mozak počinje postupno smanjivati volumen nakon 65. godine, što znači da možemo očekivati smanjenje sposobnosti rješavanja problema i brzine obrade informacija.
