Istraživači sa Univerziteta Kalifornija u Irvineu stvorili su laboratorijski uzgojene imunološke stanice koje mogu pratiti toksično nakupljanje u mozgu i ukloniti ga, obnavljajući pamćenje i funkciju mozga kod miševa. Sada se otvorila nada da će uz pomoć tog otkrića postati moguće reprogramirati stanice mozga kod čovjeka te zaustaviti razvoj Alzheimerove bolesti ili čak obrnuti njezine posljedice.
Do uspješnog uzgoja ovih imunoloških stanica naučnici su došli pretvaranjem matičnih stanica, koje se mogu pretvoriti u bilo koju vrstu stanice u tijelu, u moždane imunološke stanice koje se nazivaju mikroglija. Mikroglija su stanice imunosnog sistema koje reaguju na infekcije i oštećenja mozga. Reprogramirane stanice stvorene u laboratoriju uspjele su ukloniti otpad bez oštećenja zdravih tkiva, što je dovelo do smanjenja upale i dramatičnog poboljšanja funkcije mozga kod miševa.
Ovaj tretman mogao bi označiti početak potpuno novog pristupa neurodegenerativnim bolestima — s potencijalnim primjenama za rak mozga, multiplu sklerozu i slično.
Ispitivanja na ljudima još su daleko, ali ovi rezultati zaista su ohrabrili znanstvenike. Ako terapija bude mogla na ljude djelovati kao što je djelovala na miševe mogla bi zauvijek promijeniti budućnost zdravlja mozga, uvjereni su istraživači.
Rezultati sugerišu da su istraživači prevladali jednu od najvećih prepreka u liječenju degenerativnih bolesti mozga: kako proći kroz krvno-moždanu barijeru. Ovaj zaštitni sloj prekriva unutrašnje površine krvnih žila u mozgu i ima funkciju da štetne tvari zadržava izvan stanica. Tradicionalni tretmani nisu uspjeli proći ovu barijeru. “Razvili smo živi sistem koji zaobilazi taj problem u mozgu i reagira samo kada i gdje je potrebno”, kaže koautor i profesor neurobiologije Mathew Blurton-Jones.
Tipična mikroglija pomaže, ali i šteti progresiji Alzheimerove bolesti. Kada počne nakupljanje plaka u mozgu, mikroglija kreće u akciju, otpuštajući enzime koji ga razgrađuju. No s vremenom, mikroglija počinje gubiti kontrolu, izazivajući upalu i oštećujući neurone. Blurton-Jones i njegovi kolege vjeruju da su pronašli su način da stvore mikrogliju koja liječi oštećenja mozga bez daljnjeg pogoršanj
“Ovaj rad otvara vrata potpuno novom razvoju terapija za mozak”, kažeRobert Spitale, koautor studije i profesor farmaceutskih znanosti. “Umjesto da koristimo sintetičke lijekove ili virusne vektore, koristimo imunološke stanice mozga.”
Nova terapija mogla bi donijeti nadu pacijentima s Alzheimerovom bolešću i njihovim obiteljima, ali morat će proći kroz još dugi niz strogih testiranja prije nego što će se moći koristiti za liječenje ljudi.
Istraživači upozoravaju kako je pred njima još puno posla prije nego li budu moguća testiranja na ljudima. Uz to nužno je omogućiti i dugoročnu sigurnost za primjenu na ljudima.
Međutim, taj posljednji izazov mogao bi se riješiti proizvodnjom mikroglija iz matičnih stanica pacijenta, što bi također smanjilo rizik od odbacivanja od strane imunološkog sustava, kažu istraživači, piše Daily Mail. U prosjeku od ovakve vrste testiranja do mogućnosti razvoja tretmana za ljude uobičajeno prođe oko pet godina.
