Iako je mrtav već više od 300 godina, indijski vladar Aurangzeb Alamgir i dalje ima snažan utjecaj na savremenu politiku Indije.
Sjećanje na ovog šestog cara slavne Mogulske dinastije danas potpiruje sektaške sukobe širom zemlje. Za mnoge kritičare, Aurangzeb je oličenje tiranina – okrutnog prema ženama, rušitelja hinduističkih hramova, prisilnog konvertita i ratnika protiv hinduističkih i sikskih vladara.
U današnjoj Indiji, gdje vlast čvrsto drže hinduistički nacionalisti, Aurangzebove “zločine” desnica koristi kao sredstvo demonizacije muslimanske manjine, predstavljajući ga kao vrhovnog “muslimanskog negativca” čije naslijeđe treba zauvijek izbrisati.
Prošlog mjeseca u centralnom gradu Nagpuru izbili su sukobi kada su ekstremni hindu nacionalisti pozvali na rušenje Aurangzebovog groba, udaljenog oko 400 kilometara. Povod za izbijanje nasilja bila je nedavna bolivudska ekranizacija Aurangzebovih pohoda na hinduističkog kralja, što je izazvalo bijes, desetine povrijeđenih i uvođenje policijskog sata.
Dok tenzije između zajednica rastu, desničarski političari koriste Aurangzebovo ime kako bi podsjetili na navodne historijske nepravde prema hinduističkoj većini, izazivajući strah među 200 miliona muslimana u zemlji, piše CNN.
Mogulska dinastija, osnovana 1526. godine od strane Babura, prostirala se od današnjeg Afganistana do Bangladeša, a okončana je 1857. britanskim rušenjem posljednjeg cara, Bahadura Shaha II.
Dok su raniji vladari poput Akbara, Humayuna i Shah Jahana poznati po religijskoj toleranciji i kulturnom razvoju, Aurangzeb se izdvaja kao fanatični vjerski vođa – kompleksna figura koju su pratili i divljenje i prezir.
Rođen 1618. godine, Aurangzeb je bio sin slavnog Shah Jahana i Mumtaz Mahal, kojoj je posvećen Taj Mahal. Još kao mladić pokazivao je znake predvodništva i vojničkog talenta, ali je njegov uspon na vlast bio obilježen krvoprolićem – zatvaranjem oca i pogubljenjem brata Dare Shikoha, pobornika hindu-muslimanske sinteze.
Jedan savremenik piše kako je Dara bio javno ponižen, obučen u prljavu, grubu odjeću i provozan po ulicama Delhija na slonu. Ubrzo nakon toga je ubijen.
U početku svoje vladavine, Aurangzeb je pokazivao određenu vjersku toleranciju – nije rušio hramove niti nametao porez nemuslimanima. Međutim, nakon 1680. godine, sve se mijenja – kreće u dug i nepopularan rat na jugu, progoni hinduističke zvaničnike, nameće “džizju” i suzbija Marathe, hinduističko kraljevstvo koje današnja indijska desnica glorifikuje.
Aurangzeb je takođe pogubio devetog sikskog gurua Tegh Bahadura, što je dodatno pojačalo njegovu reputaciju vjerskog tiranina.
U filmu “Chhaava”, Aurangzeb je prikazan kao brutalni islamista koji ubija Sambhajia, sina legendarnog Maratha vladara Shivajia. Taj prikaz, prema riječima guvernera Maharaštre, Devendre Fadnavisa, dodatno je potaknuo mržnju.
Muslimani su optužili članove desničarske organizacije Vishwa Hindu Parishad (VHP) da su zapalili tkaninu sa stihovima iz Kur’ana, što su predstavnici VHP-a negirali, ali i zatražili uklanjanje Aurangzebovog groba.
Premijer Narendra Modi, koji je član desničarske organizacije Rashtriya Swayamsevak Sangh (RSS), koristi naslijeđe prošlosti za političke ciljeve. RSS zagovara dominaciju hinduističke kulture u Indiji, a smatra se da su hindusi bili višestruko potlačeni – prvo od strane Mogula, pa britanskih kolonizatora.
U tom duhu, okrug u kojem se nalazi Aurangzebov grob, ranije poznat kao Aurangabad, 2023. godine preimenovan je po Shivajijevom sinu. Historijske ličnosti poput Akbara i Shah Jahana uklonjene su iz školskih udžbenika.
Profesor Nadeem Rezavi s Aligarh univerziteta smatra da se na Aurangzeba danas gleda kao na simbol zla kako bi se muslimanska zajednica demonizirala. “Pokušavaju prepraviti historiju i zamijeniti je mitovima iz vlastite mašte”, kaže on.
Iako historijska kritika Aurangzebovih djela nije sporna, istoričari naglašavaju da tadašnji kontekst ne može biti upoređen sa savremenim pojmovima demokratije i ljudskih prava.
“Aurangzeb zaslužuje ni hvalospjeve ni osudu,” rekao je profesor Abhishek Kaicker sa UC Berkeleyja. “On mora biti shvaćen unutar vremena u kojem je živio – a ono je daleko od našeg.”
U Nagpuru, gdje su se desili posljednji nemiri, lokalni muslimani izražavaju šok i tugu. Stanovnik Asif Qureshi rekao je da grad nikada nije svjedočio takvom nasilju. “Ovo je mrlja na historiji našeg grada,” rekao je.
