Najjača politička snaga i imenovanje sljedećeg kancelara – taj cilj na izborima postigla je konzervativna demokršćanska unija CDU-a i CSU-a.
“Pobijedili smo na ovim saveznim izborima 2025.”, izjavio je s oduševljenjem predsjednik CDU-a i kancelarski kandidat stranaka Unije Friedrich Merz u nedjelju (23.2.) navečer u Berlinu. Ipak, u središnjici CDU-a nije bilo velikog slavlja. Unija je očekivala znatno bolji rezultat. “30 posto plus X”, tako je glasio slogan u predizbornoj kampanji.
28,5 posto glasova nije dovoljno za samostalno formiranje vlade. CDU i CSU moraju potražiti koalicijske partnere. S obzirom na omjer snaga, u obzir bi teoretski mogao doći AfD, koji je odmah iza stranaka Unije zauzeo drugo mjesto. Svaki peti birač u Njemačkoj glasao je za stranku čije dijelove njemački Ured za zaštitu ustavnog poretka smatra ekstremno desnima. “Udvostručili smo se! Htjeli su nas prepoloviti, dogodilo se suprotno”, slavodobitno je izjavila supredsjednica AfD-a Alice Weidel. I dodala da bi CDU i CSU mogli ostvariti svoja izborna obećanja, poput okončanja neregularne migracije, samo u suradnji s AfD-om. “Naša ruka uvijek će biti ispružena za sudjelovanje u vlasti, kako bismo proveli volju naroda, volju Njemačke”, objavila je Weidel, piše DW.
No, stranke Unije su već tokom predizborne kampanje kategorički isključile savez s AfD-om. “Imamo temeljno različite stavove, primjerice u vanjskoj politici, sigurnosnoj politici i na mnogim drugim područjima koja se tiču Europe, NATO-a i eura”, obrazložio je Friedrich Merz odbijanje saradnje s AfD-om. I dodao: “Možete nam pružiti ruku koliko god želite.”
Weidel je pak zaprijetila da će AfD, kao najjača opoziciona snaga, vršiti pritisak: “Progonit ćemo ih dok ne počnu voditi razumnu politiku za našu zemlju.”
Glavna tema u predizbornoj kampanji, uz slabu ekonomiju, bila je i politika azila. “Osjeća se nesigurnost Nijemaca”, analizirao je predsjednik CSU-a Markus Söder uspjeh AfD-a. Prema njegovom mišljenju, ljudi nisu sigurni da će stranke Unije doista provesti svoja obećanja. Zato su mnogi birači “zapeli” kod AfD-a, rekao je Söder. “Dat ćemo sve od sebe da organiziramo promjenu smjera u Njemačkoj.”
Kao mogući koalicijski partneri dolaze u obzir SPD i Zeleni. No, dosadašnje vladajuće stranke prvo moraju probaviti svoje gubitke. Osobito je teško pogođen SPD, koji je sa samo 16,5 posto glasova ostvario najgori rezultat od 1890. godine. “Ovo je gorak izborni rezultat za Socijaldemokratsku stranku Njemačke”, priznao je još uvijek aktualni kancelar Olaf Scholz. Ministar obrane Boris Pistorius čak je govorio o “poražavajućem, katastrofalnom rezultatu”.
Scholz je jedini kancelar u posljednjih pet desetljeća koji nije ponovno izabran na tu dužnost. Njegova koalicija sa SPD-om, Zelenima i FDP-om trajala je manje od tri godine, dok se u studenom 2024. nije raspala zbog spora oko državnih financija. Scholz je već najavio da, u slučaju sudjelovanja SPD-a u budućoj vladi, neće preuzeti nijednu ministarsku dužnost.
Nije samo SPD kažnjen na izborima – i FDP je pretrpio težak poraz, čak nije prešao izborni prag od pet posto i neće biti zastupljen u novom Bundestagu. Predsjednik FDP-a Christian Lindner najavio je povlačenje iz politike.
Kod Zelenih su gubici umjereni. “Ostvarili smo solidan rezultat”, rekao je vodeći kandidat Zelenih Robert Habeck. “Nismo kažnjeni tako jako, ali htjeli smo više i to nismo postigli.” Ako strankama Unije budu potrebni Zeleni za sastavljanje koalicije, otvoreni smo za razgovore, dodao je Habeck.
CDU i CSU su prije izbora isključili mogućnost koaliranja s Ljevicom, kao i sa Savezom Sahre Wagenknecht (BSW), koji se početkom 2024. odvojio od Ljevice. No, Ljevica je posljednjih tjedana napravila neočekivani proboj i s 8,7 posto glasova postala iznenađenje među manjim strankama.
Bez obzira na to koliko će pregovori o koaliciji biti teški, pred budućom njemačkom vladom stoje ogromni izazovi. Friedrich Merz je nakon objavljivanja prvih rezultata pozvao na brzo formiranje vlade: “Svijet vani ne čeka na nas, niti na dugotrajne koalicijske pregovore.”
Njemačka mora brzo postati sposobna za djelovanje, “kako bismo u Europiponovno bili prisutni i kako bi svijet vidio da se u Njemačkoj ponovno pouzdano vlada”, rekao je budući kancelar. To bi se moglo postići ako se koalicijski sporazum oblikuje kao “okvirni dokument”, a ne kao detaljno razrađen plan vlade, navodi se u CDU-u.
Najveći izazov nove vlade bit će financiranje budućih proračuna. Prihodi od poreza više nisu dovoljni za pokrivanje svih državnih obveza. Rast vojnih izdataka, obnova dotrajale infrastrukture i ekološka tranzicija zemlje – sve to zahtijeva milijarde. Povrh toga, Njemačka je u najvećoj gospodarskoj krizi od ponovnog ujedinjenja.
Ovo su bili prvi savezni izbori od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022. Od tada je njemačka vlada osigurala oko 28 milijardi eura vojne pomoći Ukrajini, čime je Njemačka, nakon SAD-a, postala njezin najveći podupiratelj.
No, dolaskom američkog predsjednika Donalda Trumpa situacija se promijenila: nova američka administracija okreće leđa Europi. U Washingtonu kažu da bi daljnja pomoć Ukrajini sada trebala biti prvenstveno odgovornost Europljana. Europa će se također morati više oslanjati na sebe u pogledu obrane.
Nova njemačka vlada morat će brzo odrediti prioritete, posebno ako Njemačka želi preuzeti vodeću ulogu u Europi, kako je CDU najavljivao u predizbornoj kampanji. “Njemačka mora ponovno preuzeti vodstvo u Europi, ne svisoka, već zajedno s Francuskom, Poljskom i snažnom Europskom unijom”, rekao je glavni tajnik CDU-a Carsten Linnemann neposredno prije izbora.
Uz diplomatske inicijative, to zahtijeva i ogromne financijske napore. Ključno pitanje u koalicijskim pregovorima bit će odakle će se osigurati potrebna sredstva: putem novih kredita ili preraspodjelom u državnom proračunu? Pogledi CDU/CSU-a i SPD-a na to pitanje su različiti.
Njemački Ustav propisuje da država ne smije trošiti više nego što prihoduje. Iznimke su dopuštene samo u hitnim situacijama, prirodnim katastrofama ili ozbiljnim gospodarskim krizama. SPD i Zeleni smatraju da je zaduživanje neizbježno. CDU-ov kandidat za kancelara Friedrich Merz, s druge strane, oslanja se na gospodarski rast i zahtijeva smanjenje socijalnih davanja. To je za SPD neprihvatljivo, a za Zelene bi rezanje izdataka za zaštitu klime bilo tabu.
Novi Bundestag mora se konstituirati najkasnije 30 dana nakon izbora, odnosno do 25. marta. Ako do tada ne bude formirana nova vlada, dosadašnja vlada ostaje na dužnosti u tehničkom mandatu.
