Disanje je prva stvar koju učinimo kada dođemo na svijet – i posljednja kada ga napustimo. Između ta dva trenutka, udahnemo i izdahnemo u prosjeku više od 20.000 puta dnevno, a većina nas to čini – pogrešno.
U savremenom načinu života, gdje prevladavaju stres, loše držanje i površno disanje, zaboravili smo kako zapravo da dišemo.
,,Nije važno koliko vježbate, koliko ste mršavi ili mladi. Nije važno ni šta jedete. Ako ne dišete ispravno, nikada nećete biti istinski zdravi,” piše James Nestor u svojoj hvaljenoj knjizi ,,Dah” (,,Breath”), koja je postala gotovo obavezno štivo za sve koji žele da razumiju povezanost daha i zdravlja.
Kroz naučna istraživanja, ali i sopstvene eksperimente (uključujući i disanja samo na usta), Nestor dolazi do jednostavnog, ali moćnog zaključka:
“Savršeno zdravlje počinje sa pravilnim dahom.”
Kroz historiju, drevne civilizacije – od jogija u Indiji do taoističkih majstora u Kini – znale su ono što današnja nauka tek potvrđuje: sporije, dublje i svjesno disanje može da izliječi tijelo i um.
U svijetu preopterećenom vanjskim nadražajima, povratak sopstvenom dahu – najprirodnijem alatu koji imamo – nije samo potreba, već i oblik tihe revolucije.
Prema knjizi Dah (Breath) Jamesa Nestora, ispravno disanje ima iznenađujuće velik broj prednosti za fizičko i mentalno zdravlje.
Nestor kombinuje naučna istraživanja, historijske prakse i lične eksperimente, i kroz sve to pokazuje koliko smo zaboravili osnovnu ljudsku funkciju: disanje na pravilan način a koje ima višestruke benefite.
Ironično, više kisika ne dobijamo dubljim udahom, nego sporijim i kontrolisanim disanjem kroz nos. Disanje koje je sporo i uravnoteženo pomaže boljem protoku gasova i povećava CO₂ toleranciju, što paradoksalno dovodi do efikasnijeg korištenja kisika.
Disanje aktivira parasimpatički nervni sistem, koji smanjuje nivo kortizola (hormona stresa) i uvodi tijelo u stanje mira.
Redovna praksa usporenog, nosnog disanja može znatno da pomogne kod anksioznosti, nesanice i emocionalne napetosti.
“Nismo dizajnirani za hroničan stres. Ali dišemo kao da jesmo”, kaže Nestor
Pravilno disanje može spustiti krvni pritisak i smanjiti opterećenje na srce.
Dublje, svjesno disanje usporava otkucaje srca i omogućuje srcu da efikasnije pumpa krv, piše Vogue.
Usporeno disanje povećava dotok kisika u mozak, poboljšava mentalnu jasnoću i koncentraciju. Posebno se ističe 5.5 udisaja u minuti kao optimalan ritam za mozak.
Disanje kroz nos noću i svjesne tehnike poput 4-7-8 disanja prije spavanja mogu da pomognu u borbi protiv nesanice, noćnog buđenja i apneje. Nosno disanje sprečava suhoću usta i poboljšava kvalitet sna.
Tehnike poput Butejko metode (koju Nestor opisuje u knjizi) mogu pomoći osobama koje pate od astme, hroničnog bronhitisa i drugih poteškoća sa disanjem. Riječ je o treniranju tijela da diše manje, ali efikasnije.
Disanje je najprirodniji alat za svjesnost. Kad se vratimo dahu, vraćamo se sebi. Pravilno disanje podstiče svjesnost, introspekciju i balans između tijela i uma.
U vremenu kad se sve više okrećemo holističkom zdravlju i tehnikama samopomoći, disanje se vraća na svoje zasluženo mjesto – kao najmoćniji, a najzaboravljeniji alat za ravnotežu uma i tijela. Sve više naučnih i ličnih priča potvrđuje: kako dišemo, tako i živimo.
