Brutalnost ruskih napada dronovima na ukrajinske gradove ne pokazuje prestanak.
“Divljački napadi, namjerni ciljani teror” tako je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij opisao najnovije noćno bombardiranje.
Uključeno je bilo oko 595 jurišnih dronova i 48 projektila, a čak i ako je samo mali dio prošao kroz ukrajinsku protuzračnu odbranu, razaranja – u Sumiju, Odesi, Zaporižju i Kijevu – su značajna.
Također preko noći, Danska je javila o još više viđenih dronova.
Nije direktno imenovala Rusiju, ali je nakon sedmice u kojoj su neidentificirani dronovi rezultirali privremenim zatvaranjem vojnih i civilnih aerodroma, zabranila sve civilne letove dronova i opisuje prijetnju kao hibridni napad.
Njemačka također diže uzbunu zbog neobjašnjive aktivnosti dronova duž svoje granice s Danskom.
“Svjedočimo utrci u naoružanju, utrci u naoružanju između prijetnji dronovima i odbrane od dronova. To je utrka koju sebi ne možemo priuštiti da izgubimo”, izjavio je u subotu njemački ministar unutrašnjih poslova.
NATO mora rasporediti dodatna sredstva kako bi ojačao svoju odbranu na Baltičkom moru i svom istočnom boku.
Evropske države također rade na uspostavljanju “zida od dronova” duž svojih granica s Rusijom i Ukrajinom, prenosi Sky News.
I Njemačka osniva centar za odbranu od dronova kako bi osigurala da ima sve što joj je potrebno za zaštitu.
Kremlj tako prisiljava NATO da preusmjeri sredstva kako bi zaštitio svoj zračni prostor i podmorsku infrastrukturu u vrijeme kada Evropa pokušava shvatiti kako najbolje podržati i finansirati Ukrajinu koja je izložena ruskoj invaziji.
S dronovima kao jeftinim elementom svog hibridnog ratnog arsenala, Rusija šalje jasno upozorenje da relativno lako može uništiti evropsku obranu i da bi se Evropa trebala fokusirati da zaštiti sebe.
“Ako NATO počne izgledati previše uznemireno, to je zapravo ohrabrenje za ruskog predsjednika Vladimira Putina da pojača pritisak”, kaže Mark Galeotti, stručnjak za rusku sigurnost.
Dodaje da “stvarno moramo biti prisebni”.
“Da, zadržavamo pravo oboriti stvari koje izgledaju kao direktno prijetnje, ali inače zapravo umanjujemo, a ne povisujemo prirodu prijetnje dok se naravno naoružavamo kako bismo bili još spremniji“, dodao je on.
Prošle sedmice, Estonija je izjavila da su njeni avioni ispratili tri ruska borbena MIG-a iz njihovog zračnog prostora nakon 12-minutnog upada, što Rusija negira da se dogodilo.
Švedska vojska objavila je slike za koje kaže da prikazuju ruski borbeni avion koji je jutros narušio estonski zračni prostor.
U subotu je Estonija obećala deset miliona eura za NATO-ov program „Popis prioritetnih zahtjeva za Ukrajinu“ ili PURL, u okviru kojeg se oružje proizvedeno u Sjedinjenim Američkim Državama, koje plaćaju evropski partneri NATO-a, ubrzano dostavlja Ukrajini.
Zelenskij je u nedjelju nakon razgovora s generalnim sekretarom NATO-a objavio da PURL dobro napreduje. I to je upravo što Rusija pokušava spriječiti…
