Iako je znojenje ključni način na koji tijelo reguliše temperaturu, postoje ljudi koji se gotovo uopće ne znoje. Ovo stanje, poznato kao smanjeno ili potpuno odsustvo znojenja, nije samo rijetko i neobično — može biti i opasno po život.
Razlozi zašto se neko ne znoji su različiti: od genetskih mutacija i rijetkih nasljednih bolesti do oštećenja živaca, kožnih oboljenja, pa čak i nuspojava nekih lijekova. Razumijevanje uzroka može spasiti život jer odsustvo znojenja može dovesti do ozbiljnih problema, poput toplinskog udara.
Nemogućnost znojenja nije uvijek urođena. Oštećenje živaca uzrokovano dijabetesom ili alkoholizmom, kožne bolesti poput psorijaze ili posljedice opeklina i zračenja mogu trajno oštetiti znojne žlijezde. Neki lijekovi, poput antipsihotika i antihistaminika, također mogu smanjiti znojenje. Autoimune bolesti poput lupusa i Sjögrenovog sindroma, pa čak i neki oblici raka pluća, mogu izazvati ovaj problem.
Najveći rizik kod ljudi koji se ne znoje jeste opasno pregrijavanje tijela. Bez znoja, tijelo ne može da se ohladi, pa temperatura može opasno porasti i dovesti do toplinskog udara — hitnog medicinskog stanja sa visokom temperaturom, suhom kožom i mogućim gubitkom svijesti.
Ljekari koriste posebne testove da potvrde odsustvo znojenja, kao što su termoregulacijski test i test funkcije živaca koji kontrolišu znojne žlijezde.
Istraživači su otkrili da mutacija jednog gena, nazvanog ITPR2, može u potpunosti onemogućiti znojenje. Studija provedena na porodici u Pakistanu pokazala je da iako su znojne žlijezde bile normalne, mutacija u ovom genu prekida signal koji ih aktivira. Zapanjujuće, pogođeni nisu imali druge zdravstvene probleme — ovaj gen je specijaliziran samo za funkciju znojnih žlijezda.
Potpuni izostanak znojenja može biti simptom rijetkih poremećaja poput hipohidrotične ektodermalne displazije (HED), koja pogađa kosu, zube, nokte i znojne žlijezde. Osobe s ovom bolešću teško podnose toplotu i često dobijaju visoke temperature, a stanje je najizraženije kod muškaraca zbog nasljeđivanja preko X hromosoma.
Liječenje je uglavnom usmjereno na prevenciju toplinskih udara — izbjegavanje topline, klima uređaji, lagana odjeća i hlađenje kože sprejom. Iako lijek za ovo stanje ne postoji, naučna otkrića o genu ITPR2 nude nadu za razvoj lijekova koji bi mogli kontrolisati prekomjerno znojenje, problem koji pogađa milione ljudi.
Znojenje je životna potreba — a razumijevanje razloga zašto neki ljudi ne mogu da se znoje može spasiti živote.
