Sjedinjene Američke Države uvele su Švicarskoj rekordnu carinu od 39 posto, najvišu među razvijenim zemljama – i to ne samo na luksuzne satove, čokoladu i kozmetiku, nego i na milijarde dolara vrijedno zlato koje svake godine prolazi kroz alpsku zemlju.
Prema objašnjenju Washingtona, carine su odgovor na “nepravedne trgovinske prakse” koje omogućuju švicarskim proizvođačima širok pristup američkom tržištu, dok američki izvoznici nailaze na barijere. Donald Trump posebno je isticao trgovinski deficit sa Švicarskom od 48 milijardi dolara, optužujući tu državu da “iskorištava” SAD.
Nove carine, koje su stupile na snagu 7. augusta, posebno će pogoditi izvoz luksuzne i potrošačke robe. Očekuje se značajno poskupljenje satova, kozmetike, preciznih instrumenata i čokolade na američkom tržištu. No glavni kamen spoticanja postalo je zlato, piše DW.
Švicarski sektor prerade zlata dospio je u centar pažnje jer ima iznenađujuće veliku ulogu u ekonomiji, što na papiru dodatno povećava trgovinski disbalans. Američka administracija u svoje carinske obračune uračunala je i milijarde dolara vrijednosti zlata koje svake godine prolazi kroz Švicarsku.
Na prvi pogled čini se da Švicarska zarađuje bogatstvo prerađujući zlato iz Afrike, Azije, Australije i Južne Amerike. Više od 2.000 tona zlata godišnje se uvozi, najčešće iz posredničkih kompanija u Londonu, New Yorku i drugdje, a zatim ponovno izvozi.
Iako je najveći svjetski centar za finu preradu zlata, švicarski sektor je malen, postoji samo pet velikih pogona za preradu s oko 1.500 zaposlenih. Mada je vrijednost metala velika, zarada od njegove prerade u poluge, investicijske kovanice i precizne dijelove za satove, elektroniku i nakit minimalna je.
Nagli rast potražnje za zlatom širom svijeta dodatno je povećao preradu u Švicarskoj, još više iskrivljujući statistiku trgovine.
“Iako je izvoz zlata privukao pažnju jer je ove godine naglo porastao, povijesno gledano, Švicarska je imala trgovinski deficit u trgovini zlata s SAD, pa taj plemeniti metal nije ključni faktor njezinog strukturnog suficita sa SAD, naveo je Adrian Prettejohn, ekonomist za Evropu u kompaniji Capital Economics.
Švicarska narodna banka (SNB) tvrdi da zlato treba isključiti iz američkog obračuna trgovinskog salda, jer rafinerije zlata zarađuju samo malu naknadu. Najveći dio vrijednosti potječe od samog zlata, a ne od švicarskog rada ili proizvodnje, navodi SNB, prenosi Tportal.
Iako je ukupna vrijednost trgovine zlatom između Švicarske i SAD u prvom tromjesečju ove godine iznosila više od 36 milijardi dolara, industrija godišnje ostvaruje profit od svega nekoliko stotina miliona.
Unatoč apelima da se zlato ne uključuje u statistiku trgovinskog salda, Washington za sada ne pokazuje spremnost na promjenu kursa.
Predsjednica Karin Keller-Sutter nedavno je posjetila Washington, ali nije uspjela dogovoriti susret s Trumpom. Umjesto toga razgovarala je s generalnim sekretarom Marcom Rubiom, koji ne vodi trgovinsku politiku. Švicarska vlada zasad ne planira protivmjere, nego se fokusira na pomoć izvoznicima i nastavak pregovora.
Ekonomski analitičari upozoravaju da bi, potraju li carine, švicarski BDP mogao pasti između 0,3 i 0,6 posto iduće godine. Proizvođači bez ikakve veze sa zlatom strahuju da će izgubiti konkurentnost u odnosu na evropske i britanske rivale.
Carina od 39 posto mogla bi dovesti do privremenog prekida izvoza zlatnih poluga iz Švicarske u SAD, tvrdi Švicarsko udruženje proizvođača i trgovaca plemenitim metalima. Iako bi nesigurnost na tržištima mogla povećati potražnju za zlatom, rastući troškovi transporta, osiguranja i finansiranja smanjit će ionako skromne profitne marže.
