Dok pušenje i dalje odnosi više od osam miliona života godišnje, sve veći broj stručnjaka za javno zdravstvo upozorava da postojeće mjere kontrole duhana ne uspijevaju tamo gdje je najvažnije, u smanjenju bolesti povezanih s pušenjem. Kada govorimo o evropskim praksama, jedan od najglasnijih zagovornika drugačijeg pristupa je dr. Konstantinos Farsalinos, grčki kardiolog i međunarodno priznati istraživač u oblasti smanjenja štete od duhana. Njegova poruka je da nije nikotin taj koji ubija, već dim.
Nažalost, ovu ključnu razliku mnogi kreatori politika širom svijeta i dalje zanemaruju, što često vodi do mjera koje više štete nego pomažu onima koji žele prestati pušiti. Alternativni proizvodi poput nikotinskih vrećica ili zagrijanog duhana pokazuju veliki potencijal u smanjenju zdravstvenih posljedica pušenja. Kada su pravilno regulirani i dostupni punoljetnim pušačima, mogu igrati ključnu ulogu u unapređenju javnog zdravlja, a dobar primjer toga jeste Švedska koja to već decenijama dokazuje.
Sa stopom pušenja među punoljetnim stanovništvom od 4,5%, Švedska je prva zemlja bez duhanskog dima. Njihov uspjeh nije rezultat potpunog odricanja od nikotina, već prelaska na sigurnije alternative, kao što su oralni nikotinski proizvodi, zagrijani duhan i elektronske cigarete. Zahvaljujući ovom pristupu, Švedska ima 61% nižu smrtnost od raka pluća među muškarcima u odnosu na EU prosjek.
Od 2012. godine, pušenje u Švedskoj je opalo za više od 50%, bez stigmatizacije pušača. Naprotiv, ponuđene su im efikasne i privlačne alternative. To je za razliku od mnogih država, gdje se sve češće predlažu restrikcije bez realne analize koristi i rizika, naročito kada je riječ o aromatiziranim proizvodima koji zagrijavaju duhan.
Dr. Farsalinos i mnogi stručnjaci upozoravaju da su arome ključne za uspješno prestajanje pušenja. One punoletnim korisnicima nude izbor i olakšavaju prelazak s cigareta na manje štetne alternative. Zabrane aroma, poput one u San Franciscu, pokazale su se kontraproduktivnima. Nakon zabrane, stopa pušenja u tom gradu je porasla.
Zabrane aroma često se opravdavaju brigom za mlade. Ipak, slični zabrinjavajući proizvodi, poput slatkih alkoholnih pića, i dalje se slobodno reklamiraju i prodaju. Statistike pokazuju da alkohol i dalje prednjači kao najčešće korištena supstanca među mladima, dok bezdimne alternative koriste daleko manje.
Stoga se postavlja pitanje: štitimo li zaista mlade, ili samo biramo politički zgodne mete?
Umjesto generalnih zabrana, stručnjaci za smanjenje štete predlažu realniji pristup. Jasno označavanje proizvoda, zabranu prodaje maloljetnicima, sistem provjere starosti i oglašavanje isključivo punoljetnima je jedini ispravan put. Takav balansirani model bi mogao pomoći u borbi protiv pušenja bez izazivanja dodatne štete. Ali za to je potrebno uključiti nauku, a ne samo političke interese, ukazuju stručnjaci.
