Kako geopolitička napetost raste, evropske zemlje poduzimaju konkretne mjere kako bi se pripremile za moguće krize i sukobe. Švedska, Norveška i Finska usredotočile su se na podizanje javne svijesti o kriznim scenarijima, dok Poljska i Mađarska ulažu u infrastrukturu i odbrambene ssisteme kako bi ojačale svoje kapacitete i osigurale sigurnost.
Švedska, Norveška i Finska aktivno informiraju građane o pripremama za potencijalne krize. U Švedskoj su ažurirane upute za preživljavanje “U slučaju rata ili krize”, koje su po prvi put od Hladnog rata znatno proširene. Građanima se savjetuje da osiguraju hranu, vodu i lijekove za najmanje tri dana, uključujući tablete joda u slučaju nuklearnog incidenta.
Norveška je podijelila više od 2,2 miliona letaka sa savjetima za pripremu opskrbe za sedam dana, s naglaskom na ekstremne vremenske uslove i moguće poremećaje u opskrbi energijom.
S druge strane, Finska je odabrala digitalni pristup, savjetujući građanima da se pripreme za ekstremne uvjete, poput života bez struje na temperaturama ispod -20 stepeni. Fokus je na vojnoj spremnosti i odgovoru na oružane napade, s naglaskom na osnovne zalihe i opremu za preživljavanje.
Njemačka ministrica vanjskih poslova rekla je da se njezina zemlja “neće prestrašiti” Putinom, samo dan nakon što su njemački mediji otkrili plan da zemlja postane logistička baza NATO-a ako sukob eskalira na istoku.
Prema dokumentu od 1.000 stranica, nazvanom “Operationsplan Deutschland”, Njemačka bi navodno ugostila stotine tisuća vojnika iz zemalja NATO-a i služila kao logistički centar za slanje velikih količina vojne opreme, hrane i lijekova na prve crte.
U ljetnom izvješću magazina Der Spiegel navedeno je da bi Njemačka mogla primiti do 800.000 vojnika iz sigurnosnog bloka dok se pomiču prema istočnijim položajima.
Njemačka vojska također obučava tvrtke i civile za zaštitu ključne infrastrukture i mobilizaciju za nacionalnu odbranu, razmatrajući scenarij u kojem bi Rusija pojačala letove bespilotnih letjelica, špijunske operacije i diverzantske napade širom Evrope.
Poljska je nedavno započela ambiciozan projekt pod nazivom “Istočni štit” – golemi sustav fizičkih i tehnoloških barijera duž granice s Rusijom i Bjelorusijom. Projekt vrijedan 1,9 milijardi funti jedan je od najvećih vojnih i odbrambenih pothvata u modernoj povijesti Poljske i ima za cilj jačanje odbrane istočnog krila NATO-a, koje Poljska, zajedno sa svojim baltičkim susjedima, vidi kao ključnu liniju odbrane od potencijalne ruske agresije .
Ovaj pothvat dolazi kao reakcija na vojni sukob u Ukrajini, kao i na sve veći utjecaj Rusije i Bjelorusije u regiji, ali i kao preventivna mjera protiv onoga što se naziva “hibridnim ratovanjem” – korištenjem migranata, dronova i informacijske tehnologije u destabilizaciji susjednih država.
Poljska se od početka sukoba u Ukrajini 2014. i njegove eskalacije 2022. našla u ulozi jednog od najglasnijih zagovornika snažnih odbrambenih mjera protiv ruske ekspanzije. Poljska vlada svjesna je ranjivosti regije i vjeruje da bi potencijalni napad na NATO mogao doći preko njezina teritorija. Poljski premijer Donald Tusk istaknuo je kako svrha “Istočnog štita” nije samo osigurati mir i stabilnost u zemlji, već i predstavljati branu svakoj potencijalnoj prijetnji Evropi i NATO-u.
Poljska dijeli dugu granicu s Bjelorusijom i Rusijom, uključujući sjevernu enklavu Kalinjingrad, koju mnogi u regiji vide kao rastuću prijetnju zbog sve veće prisutnosti ruskih vojnih snaga i sofisticiranih vojnih sustava. Kalinjingrad, koji je neka vrsta “ruske vojne baze” između Poljske i Litve, dom je ruske Baltičke flote i strateško je mjesto za ruske operacije na Baltiku.
Ovaj odbrambeni pothvat sastoji se od složenog niza fizičkih prepreka koje uključuju protutenkovske jarke, “zmajeve zube” (betonske blokove dizajnirane za zaustavljanje oklopnih vozila), bunkere, podzemna skloništa i visokotehnološke sustave nadzora. Te će strukture biti raspoređene duž granice od 650 kilometara, a očekuje se da će “Istočni štit” postati impresivna barijera koja kombinira tradicionalne metode odbrane s modernom tehnologijom.
Mađarska, članica NATO-a i Evropske unije, jača svoje odbrambene sposobnosti postavljanjem sustava protuzračne odbrane na sjeveroistoku zemlje, u blizini granice s Ukrajinom. Ministar odbrane Kristof Sala-Bobrovnicki rekao je da je prijetnja eskalacije sukoba između Ukrajine i Rusije “veća nego ikad”.
Mađarska je već modernizirala svoju vojsku i nabavila sustave kao što su NASAMS i Mistral, dok su dodatne vojne jedinice stavljene u stanje visoke pripravnosti. Razmještaj novih sustava dio je šire odbrambene strategije, posebice s obzirom na mogućnost eskalacije sukoba u regiji.
U Velikoj Britaniji preplašeni građani traže skloništa u slučaju udara – potražnja za hladnoratovskim nuklearnim bunkerima raste. Šuplje strukture koje se mogu ukopati u dvorišta sada se prodaju na eBayu za gotovo 10.000 funti. Više od 1500 nuklearnih stanica za praćenje ostalo je skriveno diljem zemlje, postupno rasprodano kako su se smanjivale napetosti između Zapada i SSSR-a.
Ove strukture, izgrađene 5 metara pod zemljom, obično su sadržavale toalet i prostoriju za promatranje gdje su “promatrači” čekali da udarni val prođe.
