Ekonomski rast na zapadnom Balkanu mogao bi se ubrzati u naredne dvije godine, ali će njegova održivost zavisiti od otvaranja novih i kvalitetnih radnih mjesta, poručeno je iz Svjetske banke u najnovijem izvještaju o stanju regionalne ekonomije.
Prema procjenama, ukupni rast šest ekonomija regiona – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije – iznosit će tri posto u 2025. godini, da bi 2026. porastao na 3,1, a 2027. na 3,6 posto. U izvještaju se navodi da bi jači izvoz, investicije i smanjenje globalne neizvjesnosti mogli doprinijeti stabilnijem oporavku.
Ipak, kako se navodi, tempo rasta još uvijek nije dovoljan da zadovolji očekivanja građana i smanji razliku u razvoju u odnosu na zemlje Evropske unije.
Direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan Xiaoqing Yu upozorila je da je region suočen s ozbiljnim izazovima na tržištu rada.
– Zapadni Balkan napreduje, ali ekonomski rast je i dalje prespor da bi ispunio očekivanja građana. Region mora ulagati u modernizaciju tržišta rada, jačanje vještina građana i digitalno unapređenje kompanija – navela je Yu.
Prema nalazima izvještaja, zemlje zapadnog Balkana suočavaju se s paradoksom: dok se poslodavci žale na manjak radne snage, stope nezaposlenosti ostaju visoke – iznad 10 posto – a učešće stanovništva na tržištu rada nisko, ispod 55 posto. Posebno zabrinjava mali broj zaposlenih žena, mladih i starijih osoba.
Demografski trendovi dodatno pojačavaju problem. Radno sposobno stanovništvo već se smanjuje, a projekcije pokazuju da bi do 2050. godine region mogao izgubiti skoro petinu radne snage. Ukoliko se ne preduzmu reforme, zapadni Balkan bi se u narednih pet godina mogao suočiti s manjkom od više od 190.000 radnika.
Svjetska banka poručuje da region mora uložiti u osnovnu infrastrukturu – obrazovanje, zdravstvo, transport i energetiku – kako bi podstakao zapošljavanje i povećao produktivnost. Također, preporučuje se jačanje javne uprave, privlačenje privatnih investicija i stvaranje stabilnog poslovnog okruženja.
U izvještaju se naglašava da bi aktiviranje privatnog kapitala, zajedno s digitalnim i zelenim ulaganjima, moglo biti ključ za otključavanje ekonomskog potencijala regiona i dugoročni rast zapadnog Balkana.
