U Titov raj mogli su doći samo odabrani moćnici. Zvali su ga ‘Vanga’


Otok Vanga, poznat i kao Krasnica, jedno je od onih mjesta o kojima se šapuće – nedostupan običnim smrtnicima i pod strogim nadzorom države. Smješten unutar Nacionalnog parka Brijuni, ovaj mali otok površine manje od 20 hektara i obale duge 2,65 kilometara, postao je simbol političke ekskluzivnosti.

Vanga je gusto prekrivena mediteranskim raslinjem i jasno podijeljena na dva funkcionalna dijela. Sjeverni dio služio je kao rezidencijalna zona s objektima za boravak, dok je južni dio bio gospodarske namjene – s vinogradima, podrumima i poljoprivrednim sadržajima. Ali ono što čini Vangu zaista posebnom je njezina uloga u jugoslavenskoj historiji.

Prije sredine 20. stoljeća, Vanga je bila nenastanjen otočić. No Josip Broz Tito prepoznao je njezinu izoliranost kao savršeno mjesto za gradnju privatne rezidencije, daleko od javnosti i znatiželjnih očiju. Njegova rezidencija bila je sofisticiran kompleks s vinskim podrumom, indonezijskim salonom, sobama za goste i autentičnim ribarskim ambijentom. Na otok su dolazili samo najpovjerljiviji saradnici i državnici.

Upravo na Vangi, 1956. godine, započeli su razgovori između Tita, Nehrua i Nassera, koji su doveli do osnivanja Pokreta nesvrstanih – jednog od ključnih geopolitičkih saveza 20. stoljeća.

Iako je Vanga dio Nacionalnog parka Brijuni, danas je pristup otoku strogo zabranjen za javnost. Pristup imaju samo najviši državni zvaničnici, dok se ideje o eventualnom otvaranju za posjetitelje zasad zadržavaju u sferi spekulacija.

Zanimljivo je da se na Vangi nalazi i najsjevernija plantaža mandarina u Hrvatskoj, posađena još 1970-ih godina. Njihova berba ne završava na tržištu – plodovi se poklanjaju bolnicama i ustanovama socijalne zaštite.

More oko otoka Vanga jedno je od najzaštićenijih u Hrvatskoj. Zahvaljujući strogoj kontroli pristupa, podmorje je ostalo gotovo netaknuto – pravi morski raj s bogatom bioraznolikošću i brojnim ribljim vrstama.

Vanga je samo jedan od 14 otoka, otočića i hridi koji čine Brijunski arhipelag. Ukupno, Brijuni se prostiru na površini od oko 3.500 hektara mora i kopna. Danas su poznati po prirodnoj ljepoti, historijskim slojevima i legendama koje se prenose generacijama.

Jedna od tih legendi kaže da je Bog u Istri želio stvoriti raj na zemlji, ali je đavo rasuo kamenje koje je nosio anđeo. Anđeli su potom sakupili to kamenje i bacili ga u more – tako su, prema predaji, nastali Brijuni.

Related Posts

1 of 496