Carinski napad Donalda Trumpa ostavio je mnogo gubitnika – od malih, siromašnih zemalja poput Laosa i Alžira do bogatih američkih trgovinskih partnera poput Kanade i Švicarske.
Sada se suočavaju s posebno visokim tarifama (carinama) na proizvode koje izvoze u Sjedinjene Američke Države, počevši od 7. augusta.
Najbliže pobjednicima mogle bi biti zemlje koje su popustile Trumpovim zahtjevima – i izbjegle još veću bol.
No, nije jasno hoće li iko moći proglasiti pobjedu na duge staze – čak i SAD, ciljani korisnik Trumpove protekcionističke politike.
„U mnogim aspektima, svi su ovdje gubitnici“, rekao je Barry Appleton, direktor Centra za međunarodno pravo na Pravnom fakultetu u New Yorku.
Jedva šest mjeseci nakon što se vratio u Bijelu kuću, Trump je srušio stari globalni ekonomski poredak. Nestao je onaj izgrađen na dogovorenim pravilima.
To je sistem u kojem Trump postavlja pravila, koristeći ogromnu američku ekonomsku moć kako bi kaznio zemlje koje ne pristaju na jednostrane trgovinske sporazume i izvlačio ogromne ustupke od onih koje pristaju.
„Najveći pobjednik je Trump“, rekao je Alan Wolff, bivši američki trgovinski zvančnik i zamjenik glavnog direktora Svjetske trgovinske organizacije.
„Kladio se da može dovesti druge zemlje za pregovarački stol na temelju prijetnji i uspio je – dramatično.’
Sve se vraća na ono što Trump naziva „Dan oslobođenja“ – 2. aprila – kada je predsjednik najavio „recipročne“ poreze do 50 posto na uvoz iz zemalja s kojima su SAD imale trgovinske deficite i deset posto „osnovnih“ poreza na gotovo sve ostale.
Pozvao se na zakon iz 1977. kako bi proglasio trgovinski deficit nacionalnom vanrednom situacijom koja je opravdala njegove velike poreze na uvoz.
To mu je omogućilo da zaobiđe Kongres, koji je tradicionalno imao ovlasti nad porezima, uključujući carine – a sve se to sada osporava na sudu.
Trump se privremeno povukao nakon što je njegova najava “Dana oslobođenja” izazvala slom na finansijskim tržištima i obustavio recipročne carine na 90 dana kako bi zemljama dao priliku za pregovore.
Na kraju su neki od njih to i učinili, popustivši Trumpovim zahtjevima da plate ono što bi se prije četiri mjeseca činilo nezamislivo visokim carinama za privilegiju nastavka prodaje na ogromnom američkom tržištu.
Velika Britanija pristalo je na 10% carina na svoj izvoz u SAD – u odnosu na 1,3% prije nego što je Trump pojačao svoj trgovinski rat sa svijetom.
SAD su zahtijevale ustupke iako su 19 godina zaredom imale trgovinski suficit, a ne deficit s Britanijom.
Europska unija i Japan prihvatili su američke carine od 15%.
To je mnogo više od niskih jednocifrenih stopa koje su plaćali prošle godine – ali niže od carina kojima je prijetio (30% za EU i 25% za Japan).
Pakistan, Južna Koreja, Vijetnam, Indonezija i Filipini također su sklopili dogovore s Trumpom i pristali na visoke tarife.
Čak i zemlje kojima su tarife snižene od aprila bez postizanja dogovora i dalje plaćaju mnogo veće carine nego prije Trumpov dolaska na dužnost.
