Obećanje Donalda Trumpa da će okončati rat u Ukrajini do dana inauguracije sada ga stavlja u poziciju da mora birati između konkurentskih prijedloga savjetnika. Kako izvještava The Wall Street Journal, kroz sve te prijedloge provlači se zajednička niz – oštro odstupanje od pristupa predsjednika Bidena naoružavanju Kijeva
Tokom kampanje za Bijelu kuću, Trump je kritizirao Bidenovo postupanje s Ukrajinom, upozoravajući da je time Treći svjetski rat postao vjerojatnijim i da je Kijev iskoristio Ameriku jer je besplatno dobio oružje vrijedno milijarde dolara. Rekao je da bi mogao brzo riješiti sukob, dovodeći obje strane za pregovarački stol, ali nije otkrio kako bi to učinio.
“Ne mogu vam dati te planove jer ako vam dam te planove, neću ih moći koristiti”, rekao je Trump tokom kampanje.
Kako donosi WSJ, Trump nije odobrio konkretan mirovni plan, koji bi trebao uključivati ideju o tome kako uvjeriti ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da sjednu za isti stol i pregovaraju. Iako su mu savjetnici ponudili ideje, samo će novoizabrani predsjednik, u dogovoru s ključnim saradnicima, odlučiti kako se nositi s tim osjetljivim pitanjem u kojem su ulozi izuzetni visoi visokim ulozima.
“Svako – bez obzira na to koliko je visoko pozicioniran u Trumpovom okruženju – ko tvrdi da ima drugačiji pogled ili detaljniji uvid u njegove planove o Ukrajini, jednostavno ne zna o čemu govori ili ne razumije da on sam donosi odluke o pitanjima nacionalne sigurnosti, a posebno o tako ključnoj temi kao što je ova”, rekao je za WSJ bivši saradnik Trumpovog Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Baš kao i u prvom Trumpovom mandatu, različite frakcije će se natjecati kako bi utjecale na republikansku vanjsku politiku. Tradicionalnije orijentirani saveznici poput Mikea Pompea, bivšeg šefa diplomacije koji se sada natječe za čelnu poziciju u Pentagonu, vjerojatno će se zalagati za pogodbu koja, čini se, ne bi donijela veliku pobjedu Moskvi.
Drugi savjetnici, posebice Richard Grenell, glavni kandidat za vođenje State Departmenta ili fotelju glavnog savjetnika za nacionalnu sigurnost, mogli bi dati prednost Trumpovoj želji da okonča rat što je prije moguće, čak i ako to znači prisiljavanje Kijeva na značajne ustupke.
Prijedlozi su u suprotnosti s Bidenovim pristupom dopuštanja Kijevu da diktira kada bi mirovni pregovori trebali započeti. Umjesto toga, svi prijedlozi preporučuju tzv. “zamrzavanje rata”, čime bi se učvrstilo rusko zauzimanje oko 20% teritorija Ukrajine, a Ukrajina bi se prisilila da privremeno obustavi svoja nastojanja da se pridruži NATO-u.
Jedna ideja predložena u Trumpovom prijelaznom uredu, koju su opisale tri osobe bliske novoizabranom predsjedniku i koja nije prethodno prijavljena, uključivala bi obećanje Kijeva da se neće pridružiti NATO-u najmanje 20 godina. U zamjenu za to obećanje, SAD bi nastavio slati Ukrajini oružje kojim bi se odvratio potencijalan budući ruski napad.
Prema tom planu, linija fronta bi se “zamrznula” i obje bi strane pristale na demilitariziranu zonu od oko 1300 kilometara. Ko bi nadzirao taj teritorij ostaje nejasno, ali jedan je savjetnik rekao da mirovne snage neće uključivati američke snage, niti bi one dolazile od međunarodnog tijela koje financira SAD, poput Ujedinjenih naroda.
“Možemo provoditi obuku i drugu podršku, ali cijevi oružja će biti evropske”, rekao je član Trumpova tima. “Ne šaljemo Amerikance da održavaju mir u Ukrajini. I ne plaćamo za to. Natjerajte Poljake, Nijemce, Britance i Francuze da to učine.”
Taj prijedlog u nekim aspektima odražava komentare novoizabranog potpredsjednika JD Vancea tokom intervjua u septembru, kada je sugerirao da bi konačni sporazum između Ukrajine i Rusije mogao uključivati demilitariziranu zonu i to “jako utvrđenu kako Rusi ne bi ponovno izvršili invaziju”.
Rusija bi, nastavio je Vance, zadržala teritrij koji je dosad osvojila i bila bi sigurna u neutralnost Ukrajine. “Ne pridružuje se NATO-u, ne pridružuje se nekim od ovih savezničkih institucija”, rekao je JD Vance.
Ranije ove godine, Keith Kellogg i Fred Fleitz, koji su obojica služili u Trumpovoj prvoj Bijeloj kući, predstavili su Trumpu plan koji uključuje uskraćivanje oružja Ukrajini dok Kijev ne pristane na mirovne pregovore s Rusijom. Ukrajina bi još uvijek mogla pokušati vratiti izgubljeni teritorij, ali bi to morala učiniti kroz diplomatske pregovore.
Koju od ovih strategija će Trump slijediti – u cijelosti, djelomično ili uopće – nije jasno. Ali svaki potez da se započnu ukrajinsko-ruski mirovni pregovori, a kamoli da se postigne sporazum, suočava se s mnogim preprekama.
Kao prvo, Ukrajina i Rusija još uvijek imaju jako različite ratne ciljeve i ne žele ih promijeniti. S obzirom na to da ruske snage u Ukrajini napreduju sporo, ali postojano, Kremlj ne pokazuje sklonost pregovaranju, ali pokazauje svoju spremnost na eskalaciju sukoba hibridnim napadima izvan svojih granica, kao što su diverzantske operacije u Evropi.
“Ciljevi specijalne vojne operacije ostaju nepromijenjeni i bit će postignuti”, objavio je Dmitri Medvedev, bliski Putinov saveznik i visoki ruski dužnosnik nakon što je saznao za Trumpovu pobjedu nad potpredsjednicom Kamalom Harris.
Sam Putin je pak jučer prvi put komentirao Trumpovu pobjedu i njegove izjave o ratu u Ukrajini, kazavši kako je spreman na razgovore.
Kako navodi WSJ, može se očekivat i oštar otpor nekih NATO saveznika, koji rusku agresiju na Ukrajinu vide kao neposrednu prijetnju vlastitim zemljama. Elina Valtonen, finska ministrica vanjskih poslova, rekla je da nije upoznata ni s kakvim konkretnim prijedlozima Trumpovog tima, ali je izjavila da “ne bi trebalo biti nikakvih pregovora bez da Ukrajina pristane na činjenicu da pregovara, i to pod svojim uvjetima”.
Volodimira Zelenskog, čija zemlja uvelike ovisi o vojnoj i financijskoj pomoći SAD, Trump bi mogao prisiliti na pregovore lakše nego Putina, ali ukrajinski čelnik morao bi se boriti s vlastitom javnošću koja ustupanje teritorija smatra kapitulacijom pred Moskvom.
