To je bila televizijska zasjeda na koju mnogi u Evropi nadaju da će zaustaviti rat.
Ispravljanje Donalda Trumpa prema predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom u Bijeloj kući bio je munjeviti udarac na transatlantski savez, razbijajući preostale iluzije u Evropi o tome hoće li njihov američki rođak stati uz njih kako bi se suprotstavio ruskoj agresiji.
Evropa, možda zbunjena, a možda i prestrašena, možda je konačno shvatila svoje potrebe za samoobranu u eri Trumpa.
„Kao da je Roosevelt pozdravio Churchilla (u Bijeloj kući) i počeo ga zlostavljati“, izjavio je europski političar Raphaël Glucksmann za CNN.
U mjesecu kada je američki ministar obrane Pete Hegseth nazvao Evropu „PATETIČNOM“ zbog „besramnog iskorištavanja“ obrambenih resursa u grupnom chatu s administrativnim dužnosnicima (u kojem se nenamjerno našao novinar The Atlantic), kontinent je počeo rušiti desetljećima stare tabue o obrani. Politike koje bi prije samo nekoliko tjedana bile nezamislive sada su na stolu.
Najveća promjena dogodila se u Njemačkoj, najvećoj evropskoj ekonomiji. Nakon saveznog izbora, budući kancelar Friedrich Merz pobijedio je u parlamentu s prijedlogom da se ukine njemačka ustavna „brana duga“ – mehanizam koji ograničava zaduživanje vlade.
U načelu, promjena zakona omogućava neograničeno trošenje na odbranu i sigurnost. Stručnjaci očekuju da će ovaj potez omogućiti oslobađanje čak 600 milijardi eura (652 milijarde dolara) u Njemačkoj u sljedećem desetljeću.
„Ovo je prekretnica u Europi, jer je Njemačka bila najveći izostanak – pogotovo među velikim zemljama – kada je riječ o obrani“, izjavio je Piotr Buras, viši istraživač u Evropskom vijeću za vanjske odnose, međunarodnoj think tank organizaciji, za CNN.
Savladavši svoju fobiju od duga, Buras je rekao da je Njemačka napokon djelovala kao da je Europa stvarno prošla kroz „Zeitenwende“ – ili „prekretnicu“ – kako je opisao odlazeći kancelar Olaf Scholz u februaru 2022., tri dana nakon što je Rusija izvršila punu invaziju na Ukrajinu.
Iako je invazija šokirala Njemačku, „samo je Trumpov šok natjerao njih da donesu ovu stvarno fundamentalnu odluku o suspenziji brane duga“, rekao je Buras.
„Ovo je prava, prava Zeitenwende.“
U susjednoj Francuskoj, predsjednik Emmanuel Macron – koji je dugo pozivao na europsku „stratešku autonomiju“ od SAD-a – izjavio je da razmatra proširenje zaštite svog nuklearnog arsenala na saveznike, koji su već formalno zaštićeni američkim bombama.
Macronove izjave ranije ovog mjeseca uslijedile su nakon što je Merz zagovarao razgovore s Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom – dvije europske nuklearne sile – o proširenju njihove nuklearne zaštite. Poljski premijer Donald Tusk pozdravio je tu ideju i čak pozvao Poljsku da razmotri nabavku nuklearnog oružja.
U međuvremenu, Poljska i baltičke države Estonija, Litvanija i Latvija – sve susjedi Rusije – povukle su se iz Otavske konvencije iz 1997. godine o minama, koja se dugo smatrala ključnom prekretnicom u okončanju masovnog rata. Litvanija je već najavila kupovinu 85.000 mina; Poljska planira proizvesti 1 milion domaće proizvodnje.
Litvanija je također povukla potpis iz međunarodne konvencije protiv municije sa kasetama ovog mjeseca, postajući prvi potpisnik koji je to učinio.
Obavezna vojna služba također se vraća na kontinentu. Danska je učinila žene podobnima za obaveznu vojnu službu od 2026. godine i smanjila zdravstvene zahtjeve za neke uloge, kao dio jačanja oružanih snaga zemlje. Poljska je također najavila planove da svaki odrasli muškarac prođe vojnu obuku.
Čak su i poznato neutralne zemlje počele preispitivati svoje stavove. U razgovorima o tome kako održati mir u Ukrajini u slučaju postizanja sporazuma, irska vlada – mala vojna zemlja fokusirana na misije očuvanja mira – predložila je zakonodavstvo koje bi omogućilo raspoređivanje vojnika bez odobrenja UN-a, zaobilazeći mogući ruski (ili američki) veto.
Dugo je bila neugodno – i često neizgovorena – istina u Europi da je njezina zaštita od invazije na kraju ovisila o američkom kavaleriji koja dolazi iznad horizonta. Ta podrška sada više ne izgleda tako sigurno.
Međutim, iako se čini da je Europa shvatila poruku, govor o zajedničkom pristupu još je preuranjen.
Kada je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila plan za dodatno trošenje milijardi na obranu, pod nazivom „ReArm Europe“, Španija i Italija su se usprotivile. Plan je kasnije preimenovan u „Readiness 2030“.
