Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izjavio je u videoobraćanju, nakon što je Donald Trump najavio sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, da je Ukrajina “spremna sarađivati s predsjednikom Trumpom”, ali je odbacio ideju o bilo kakvim teritorijalnim ustupcima, piše CNN.
Kako se Trump i Putin pripremaju za susret na Aljasci radi razgovora o mogućem okončanju rata u Ukrajini, stanovnici Kijeva rekli su za CNN da osjećaju nelagodu zbog toga što ukrajinski predsjednik zasad nije uključen u pregovore.
Lokacija summita ima i simboličnu težinu, Aljaska, teritorija koju je Rusija prodala SAD prije 158 godina za 7,2 miliona dolara, sada će biti mjesto gdje bi Putin mogao pokušati „prodati“ svoj novi ugovor stoljeća, prisiljavajući Kijev da preda dijelove zemlje koje još nije uspio zauzeti.
Uvjeti ovog susreta toliko idu u korist Moskvi da je jasno zašto je Putin iskoristio priliku, nakon mjeseci fingiranih pregovora. Teško je zamisliti dogovor iz bilateralnih pregovora koji ne bi značio katastrofu za Ukrajinu. Reakcija Kijeva i evropskih saveznika bila je očekivana, šok i ogorčenje zbog prijedloga Trumpovog izaslanika Stevea Witkoffa da Ukrajina preda ostatke Donjecke i Luganske oblasti u zamjenu za primirje.
Putin je odavno zagovarao ideju da osvoji teritorij bez borbe, a Witkoff se pokazao spremnim posrednikom, zanemarujući ukrajinski suverenitet i cijenu koju je zemlja platila braneći te gradove.
Witkoffov prijedlog predviđa prepuštanje gradova Pokrovska i Kostjantinivka, koje bi ruske snage mogle uskoro staviti pod opsadu. Kijev bi eventualno mogao odustati od njih da bi sačuvao ljudstvo, ali predaja Kramatorska i Slavjanska, gdje žive hiljade civila, predstavljala bi veliko poniženje i psihološki trijumf za Moskvu.
Odbijanje Zelenskog da ustupi teritorij odražava unutrašnju dilemu: kako zadržati podršku vojske i naroda koji Rusiji ne vjeruje, dok granate i dalje padaju svake noći.
Šta bi Ukrajina dobila zauzvrat? Možda male dijelove teritorija u Sumskoj i Harkovskoj oblasti, ali realno, vrlo malo. Cilj je prekid vatre, što se čini malo vjerovatnim jer Putin ne pokazuje volju za ustupcima sada kad ima vojnu prednost.
Evropa se boji ponavljanja greške iz 1938., kada je britanski premijer Neville Chamberlain potpisao beskoristan sporazum s Hitlerom. Kremlj je već više puta potpisivao dogovore, pa ih kršio da bi se pregrupisao i nastavio invaziju.
Putin od početka ima isti cilj: potčiniti cijelu Ukrajinu i redefinisati odnose sa SAD tako da Kijev bude prepušten Moskvi. Njegov savjetnik Jurij Ušakov već je predložio uzvratni summit u Rusiji.
Postoji opasnost da Trump i Putin razviju „prijateljski“ ton, dok bi Kijevu bio predstavljen plan u kojem bi teritorijalni ustupci išli gotovo isključivo u korist Moskve, uz pritisak da pristane ako želi nastaviti dobijati američku pomoć i obavještajne podatke.
Danas situaciju čine još opasnijom dva nova faktora:
Uloga Indije i Kine — obje zemlje su nedavno razgovarale s Moskvom, možda potaknuvši Putina da prihvati pregovore, iako su motivi vjerovatno povezani s vlastitim ekonomskim interesima.
Trumpova promjena retorike o Putinu — iako ga sada opisuje riječima poput „razočaranje“ i „odvratno“, nije pokazao spremnost da nanese ozbiljnu štetu Moskvi.
Putin je već dobio ono što želi: poziv u SAD nakon deset godina, pregovore o Ukrajini bez prisustva Ukrajine, i priliku da dođe do dijela teritorija bez borbe.
Petak je za šest dana, ali i s te udaljenosti, iz Kijeva sve to već izgleda kao, miris poraz.
