Prema izvorima bliskim Kremlju, predsjednik Vladimir Putin zaključio je da je vojna eskalacija najbolji način da prisili Ukrajinu na pregovore po njegovim uvjetima, te da Donald Trump vjerovatno neće mnogo učiniti da ojača odbranu Kijeva, piše Bloomberg.
Ruske snage pojačale su napade na vojne i civilne ciljeve u Ukrajini od susreta dvojice lidera u Anchorageu prošlog mjeseca, kada je predsjednik Volodimir Zelenskij odbio Putinov zahtjev da preda više teritorija u istočnoj Ukrajini. Putin namjerava nastaviti ciljati ukrajinsku energetsku mrežu i drugu infrastrukturu, rekli su izvori tražeći da ostanu anonimni zbog osjetljivosti informacija.
Pregovori u Aljasci ostavili su Putina uvjerenim da Trump nema interesa da interveniše u sukobu, dodali su izvori.
U odgovoru na povećanu agresiju Rusije, Trump je ove sedmice izrazio frustraciju Putinovim pristupom i iznio mogućnost oštrijih sankcija Moskvi i njenim saveznicima kako bi se prekinuo prihod Rusije od nafte. Ipak, insistira da evropski saveznici Kijeva poduzmu teške mjere prije nego što se SAD uključe.
Trump je pozvao zemlje Grupe sedam da uvedu tarife Kini i Indiji kao kaznu za kupovinu ruskog plina, dok zvaničnici razmatraju dodatne mjere protiv Kremlja. Evropska unija također razmatra novi paket sankcija i planira ubrzati postupno ukidanje ruskog LNG-a, prenosi Bloomberg.
Nedavne ruske taktike pokazuju koliko odsustvo odlučne reakcije iz Washingtona hrabri Kremlj u njegovoj strategiji rata iscrpljivanja, s ciljem da prisili ukrajinske ustupke. Ruski zvaničnici vide ovu strategiju kao način da oslabe odbranu Kijeva i oblikuju teren za buduće pregovore.
Prema podacima ukrajinskog Zrakoplovstva, u mjesec dana nakon susreta u Aljasci, napadi dronovima i raketama povećani su za oko 46%. Do sada u septembru Rusija je ispalila 3.500 dronova različitih tipova, gotovo 190 raketa i više od 2.500 bombi, izjavio je Zelenskiy 16. septembra, prenosi Bloomberg.
Napadi su uključivali neke od najvećih raketnih i dron napada od početka punog ruskog napada u februaru 2022., oštećujući vladine i stambene zgrade u Kijevu i drugom najvećem gradu Ukrajine, Harkivu. Ipak, intenzitet udara nije doveo do značajnijih teritorijalnih pomaka Rusije, iako je Moskva premjestila 100.000 vojnika prema Pokrovsku, tvrdi Zelenskiy, te je dio teritorija u Donjecku već vraćen pod kontrolu Ukrajine.
Ukrajinska vojska intenzivirala je napade dronovima na rusku energetsku infrastrukturu, ciljajući na rafinerije koje pokrivaju oko polovinu kapaciteta prerade ruske nafte, prema Bloombergovim procjenama. Dronovi su prošle sedmice pogodili i najveći baltički naftni terminal u Primorsku, dok je Kijev tvrdio da su pogođene pumpe koje opskrbljuju terminal Ust-Luga.
Dva tjedna nakon sastanka u Aljasci, Putin je rekao da vidi „svjetlo na kraju tunela“, ali je odmah dodao da je spreman „postignuti zadatke vojnim sredstvima“. Prema izvorima bliskim Kremlju, Moskva se već fokusirala na daljnje akcije nakon što sastanak s Trumpom nije rezultirao dogovorom.
Putin također prati izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u ratu u Gazi, smatrajući njegovu kampanju strožom od ruske u Ukrajini, a prihvaćenom od strane vlada SAD i Evrope, što, prema njegovom viđenju, umanjuje kritiku Moskvi.
„Putin želi postići vidljive pobjede do zime, ali do sada ne uspijeva na bojnom polju“, kaže Nikolai Petrov, stariji istraživač u New Eurasian Strategies Centre. „Zato se okreće nuklearnom ucjenjivanju i psihološkom pritisku, uključujući masovne bombardovanja.“
