Čini se da neslužbeni rezultati njemačkih izbora potvrđuju ono što znamo sedmicama: da su konzervativni demokršćani (CDU) i njihova bavarska sestrinska stranka Kršćansko-socijalna unija (CSU) dobile najviše glasova na vanrednim općim izborima u Njemačkoj, a Friedrich Merz će najvjerovatnije biti sljedeći kancelar.
Iako ovaj rezultat nije iznenađenje, to ne znači da će put do moći biti lak, piše Sky.
Prvo, CDU-CSU nemaju većinu pa moraju pokušati izgraditi koaliciju.
Njihov najočitiji izbor kao partnera su trećeplasirani socijaldemokrati (SPD).
Dvostranačka koalicija je poželjnija jer može izbjeći suvišne svađe – ali SPD i CDU se ne slažu oko nekoliko ključnih tačaka, uključujući slanje krstarećih projektila dugog dometa Taurus u Ukrajinu.
Sastavljanje vlade može potrajati mjesecima, ali Merz želi ubrzati proces svjestan gorućih problema u zemlji i inozemstvu.
Jedan od njih je uspon krajnje desnice, sa strankom Alternativa za Njemačku (AfD) koja slavi historijski rezultat.
Početni rezultati sugeriraju da je, prvi put nakon Drugog svjetskog rata, krajnja desničarska stranka osvojila drugo mjesto po broju glasova.
To bi također moglo izazvati ozbiljne probleme za sljedeću vladu.
Kao rezultat njemačke nacističke historije, glavne stranke imaju dugogodišnji pakt poznat kao “firewall” koji kaže da neće sarađivati s krajnjom desnicom.
Čak i prije nego što su se birališta zatvorila, čelnica AfD-a Alice Weidel ponovila je ono što je rekao Donald Trump i objavila video izjavu pozivajući ljude da “posmatraju” prebrojavanje glasačkih listića i da “zaštite demokratiju”.
Mnoge pristalice AfD-a rekle su da je nedopuštanje drugoj najpopularnijoj stranci u vladu nedemokratsko, prijeteći izlaskom na ulice.
Američki potpredsjednik JD Vance također je izazvao bijes kada je govorio protiv firewalla na nedavno održanoj Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji i sugerirao da će nova Trumpova administracija biti spremna raditi s AfD-om.
Nasuprot tome, uoči izbora, stotine hiljada Nijemaca protestovalo je – zahtijevajući da firewalll ostane.
U januaru je Merz izazvao kontroverzu kada je nacrt prijedloga prošao kroz parlament uz podršku AfD-a – a on je od tada obećao da neće ići u vladu s njima, što je večeras i ponovio.
Ako se drži tog obećanja, vjerovatno će vidjeti i desničarske demonstracije koje će postati meta istaknutih pristalica AfD-a, uključujući Elona Muska.
Rezultat AfD-a također se ne može zanemariti.
Iako bi dio glasova mogao biti protest, stranka je proširila svoju tradicionalnu bazu na istoku kako bi dobila podršku na zapadu.
Nezadovoljstvo zbog migracija, ekonomije, skokova cijena i rata u Ukrajini pomogli su porastu njenih redova jer se ljudi osjećaju ignoriranima od strane glavnih stranaka.
Merz je već pokušao pridobiti neke od svojih birača predlažući oštre migracijske reforme, uključujući stalne kontrole na granicama i potencijalno odbijanje nekih tražitelja azila kada pokušaju ući.
