Povodom Svjetskog dana voda, koji se obilježava 22. marta, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, zajedno s Agencijom za vodno područje rijeke Save Sarajevo i Agencijom za vodno područje Jadranskog mora Mostar, uputilo je zajedničko saopćenje za javnost, ističući da je ovogodišnji fokus na zaštiti glečera.
Ubrzano topljenje glečera drastično mijenja vodeni ciklus, uzrokujući ekstremne vremenske pojave, poplave, suše, klizišta i porast nivoa mora. Ovaj fenomen direktno ugrožava izvore pitke vode za milijarde ljudi širom svijeta. Voda koja nastaje topljenjem glečera od ključne je važnosti ne samo za snabdijevanje stanovništva već i za održavanje ekosistema, poljoprivredu, industriju i proizvodnju obnovljive energije.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, u 2023. godini svjetski glečeri izgubili su više od 600 gigatona vode, što je najveći zabilježeni gubitak mase u posljednjih 50 godina. UN upozorava da je zaštita glečera pitanje opstanka, jer se čak 70% svjetske slatke vode nalazi u obliku snijega i leda.
Bosna i Hercegovina već osjeća posljedice klimatskih promjena. Ekstremne vremenske pojave, poput dugotrajnih suša koje ugrožavaju poljoprivredu i jakih padavina koje povećavaju rizik od poplava, postaju sve učestalije. U posljednjih deset godina, BiH je pretrpjela nekoliko razornih poplava koje su prouzrokovale ogromne materijalne štete.
Povećanje prosječne temperature i smanjenje količine snježnih padavina mijenjaju hidrološki režim rijeka, što može imati dugoročne posljedice na ekosisteme i sigurnost stanovništva. Zbog toga je neophodno uložiti dodatne napore u prilagođavanje klimatskim promjenama i ublažavanje njihovih negativnih posljedica.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kontinuirano provodi aktivnosti usmjerene na održivo korištenje vodnih resursa i zaštitu od poplava. Agencije za vodna područja Save i Jadranskog mora također rade na unapređenju sistema ranog upozoravanja i prognoze, čime značajno smanjuju rizik od poplava.
Doneseni su Planovi upravljanja rizikom od poplava za vodna područja Save i Jadranskog mora, koji definišu strategije zaštite do 2029. godine. Ovi planovi promovišu održive metode korištenja zemljišta, povećanje kapaciteta zadržavanja vode u slivu, kao i kontrolisano plavljenje određenih područja u slučaju ekstremnih hidroloških događaja.
Jedan od ključnih projekata jeste izrada karata erozije, koje omogućavaju lokalnim zajednicama da izbjegnu gradnju u područjima visokog rizika. Zahvaljujući podršci Evropske unije, do sada je izrađeno 278 karata erozije, čime se omogućava preciznije planiranje i zaštita zemljišta. Također, implementiran je napredni sistem hidrološkog monitoringa, koji omogućava praćenje vodostaja u realnom vremenu i automatske prognoze nekoliko puta dnevno.
Osim institucionalnih napora, ključno je da svi građani prepoznaju važnost očuvanja vodnih resursa. Neodgovorno ponašanje, poput nelegalne gradnje u vodozaštitnim zonama, odlaganja otpada u rijeke i nekontrolisane sječe šuma, direktno ugrožava vodene ekosisteme i kvalitet života.
Svjetski dan voda podsjeća nas da je očuvanje ovog dragocjenog resursa odgovornost svih nas. Smanjenjem emisija stakleničkih plinova, održivim upravljanjem otopljenom vodom i donošenjem ekološki odgovornih odluka, možemo osigurati vodne resurse za buduće generacije.
