Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država u petak je dozvolio administraciji Donalda Trumpa da suspenduje humanitarni program uvjetnog boravka iz Bidenove ere, koji je omogućavao privremeni boravak i rad u SAD-u za pola miliona migranata s Kube, Haitija, Nikaragve i Venecuele.
Ovo je drugi put ovog mjeseca da se najviša američka sudska instanca svrstala uz Trumpove napore da ukine privremeni pravni status migrantima – uprkos tome što Trump nastavlja otvoreno kritizirati savezno pravosuđe. Prije nekoliko dana sud je dozvolio ukidanje drugog programa koji je stotinama hiljada državljana Venecuele omogućavao radne dozvole, piše CNN.
Odluka suda objavljena je bez potpisa, kao što je često slučaj na hitnim listama, i bez obrazloženja. Dvije liberalne sutkinje – Sonia Sotomayor i Ketanji Brown Jackson – izrazile su neslaganje s odlukom.
Iako odluka još nije konačna – jer se osnovni predmet nastavlja u nižim sudovima – naredba omogućava administraciji da ubrza deportaciju za procijenjenih 530.000 migranata koji su do sada imali status uvjetnog boravka.
U oštroj izdvojenoj izjavi, koju je napisala sutkinja Jackson i kojoj se pridružila Sotomayor, stoji da su sudije većine “očigledno pogriješile” u ocjeni posljedica ukidanja prethodne sudske zaštite – posebno po hiljade ljudi koji su u neposrednoj opasnosti od deportacije u zemlje iz kojih su pobjegli.
“Sud sada smatra da ravnoteža koristi ide u korist vlade i, pretpostavljam, da je u interesu javnosti da se životi pola miliona migranata uruše dok njihovi pravni zahtjevi još nisu riješeni”, navela je Jackson.
Ova presuda značajno povećava broj migranata iz četiri navedene zemlje koji bi mogli biti deportovani, iako se mnogi protive povratku u domovinu, upozorava Steve Vladeck, analitičar CNN-a i profesor prava na Univerzitetu Georgetown.
“Zbog toga ova odluka dodatno povećava ionako visoke uloge druge hitne žalbe iz Trumpove administracije, koja je još u razmatranju. U toj žalbi, Trump traži od suda dozvolu da deportuje migrante u treće zemlje, bez da im se pruži stvarna prilika da ospore svoju deportaciju”, izjavio je Vladeck.
Američki imigracioni zakon još od 1950-ih dopušta vladi da odobrava tzv. “parole” – uvjetni boravak za određene migrante iz humanitarnih ili drugih razloga. Tako je administracija Dwighta Eisenhowera dozvolila boravak desetinama hiljada izbjeglica iz Mađarske nakon sovjetske represije.
Migranti s uvjetnim boravkom legalno borave i rade u SAD-u obično dvije godine, ali njihov status ostaje privremen.
Administracija Joea Bidena je 2023. godine omogućila uvjetni boravak za migrante iz Kube, Haitija, Nikaragve i Venecuele koji su prošli sigurnosnu provjeru i imali američkog sponzora. Trump je još prvog dana svog mandata potpisao naredbu za jednostrano ukidanje tog programa.
Ne osporava se da sekretarka za domovinsku sigurnost Kristi Noem ima široka ovlaštenja da odobri ili ukine “parole” status. No, sporno je može li taj status biti ukinut kolektivno, bez pojedinačne procjene svakog slučaja.
Bidenova administracija tvrdi da je za sve korisnike programa izvršena barem minimalna individualna evaluacija prije odobravanja boravka.
Trumpova administracija je pred sudom istakla da je ovo ukidanje jednog od “najvažnijih imigracionih poteza” koji je donijela, te da su niži sudovi, blokirajući odluku, potkopali “ključno pravo izvršne vlasti” i poništili politiku koju su birači odobrili na izborima.
Nakon što su migranti tužili administraciju, savezna sutkinja Indira Talwani privremeno je zabranila masovno ukidanje programa, uz napomenu da se boravak može ukinuti samo uz pojedinačnu procjenu.
Apelacioni sud u Bostonu je 5. maja odbio da blokira odluku sutkinje Talwani. Panel od troje sudija – dvoje imenovanih od Bidena i jedan od Obame – izrazio je sumnju da Noem ima ovlasti za kolektivno ukidanje programa.
Ovaj slučaj je samo jedan od više od deset hitnih imigracionih predmeta koje je Trumpova administracija uputila Vrhovnom sudu od početka godine. Sud je 15. maja razmatrao i Trumpovu inicijativu da ukine pravo na državljanstvo po rođenju, kao i mogućnost nižih sudova da blokiraju tu odluku.
U međuvremenu, sud je naredio administraciji da “olakša” povratak jednog državljanina Salvadora koji je greškom deportovan, a više puta je spriječio brzu deportaciju grupe Venecuelanaca iz Teksasa po osnovu zakona iz 18. stoljeća.
