Nova metastudija pokazuje da su efekti društvenih medija na mentalno zdravlje manje ozbiljni nego što se mislilo.
Kažu da društveni mediji negativno utiču na mentalno zdravlje. Nekoliko vlada pravi nove zakone o tome.
Društvene mreže ipak ne bi trebale biti štetne za mentalno zdravlje. Ovo je zaključak nove studije američkog psihologa Christophera Fergusona i njegovog tima. Naučnici također optužuju “društvene vođe” za moralno zastrašivanje.
Tim je ispitao studije o efektima korištenja društvenih medija na mentalno zdravlje maloljetnika koje su objavljene u protekloj deceniji.
Metaanaliza kritikuje prethodne studije u pogledu kvaliteta njihovih rezultata. Ovo je u potpunoj suprotnosti sa javnim izjavama nekih naučnika, zagovornika i donosilaca političkih odluka.
“Stoga smatramo da javne izjave ne odgovaraju podacima istraživanja kakvi trenutno postoje”, pišu istraživači u zaključku svog rada.
Autori studije stoga upoređuju upotrebu društvenih medija od strane javnosti s drugim “moralnim panikama” kao što je strah društva od efekata televizije ili nasilnih videoigrica.
Istraživači ne žele potpuno obeshrabriti ljude da budu skeptični prema društvenim medijima, već ističu da “akademska moralna panika može odvratiti društvo od hitnijih problema.”
Najveća kritika koju su Ferguson i njegove kolege uputili prošlim studijama je njihova fokusiranost na vrijeme provedeno na društvenim mrežama. Ovo nije dovoljno smisleno. Važnije pitanje je kako maloljetnici koriste društvene mreže i iz kojih razloga.
Prema ovome, korištenje društvenih medija može se bolje razumjeti fokusiranjem na „kojoj vrsti sadržaja korisnici pristupaju ili komuniciraju s (šta), vrste ponašanja ili interakcije u kojima učestvuju (kako) i zašto koriste društvene medije na određeno vrijeme (zašto)”.