Završeni su izbori za Evropski parlament.
Očekivano, kako su prethodno ankete, analize, stručnjaci… upozoravali, nacionalističke stranke ostvarile su najbolje rezultate pod evropskim okriljem.
Evropska narodna stranka (EPP), koja okuplja stranke desnog centra, socijaldemokrati i liberali zadržali su većinu i u novom sazivu Evropskog parlamenta.
Stranke radikalne desnice okupljene u zastupničkom klubu Evropskih konzervativaca i reformista (ECR) imat će više zastupnika nego u prethodnom sazivu.
U komšiluku, to jeste Hrvatskoj, HDZ je odnio najviše mandata (6), a prethodno je prevagnuo i na parlamentarnim izborima u ovoj zemlji.
“Rezultati su otprilike ono što se i očekivalo, na evropskom i na nivou Hrvatske”, kazao je politički analitičar Davor Gjenero za Raport.
“Kad govorimo o Evropskom parlamentu, onda je silno važno istaći da su ove tri centrističke stranke, Evropska narodna stranka, socijalisti i demokrati, dakle liberalna skupina uspjeli zadržati apsolutnu većinu u Parlamentu”, rekao je Gjenero.
Dodaje da su liberali su znatno oslabjeli, kao i Zeleni, ali da je sve skupa ostalo održivo.
Mišljenja je da rast krajnje desnice nije takav da bi ugržavao donošenje političkih odluka na nivou EU.
Politički analitičar Adnan Huskić cijeni da su izbori u skladu s predviđanjima koja smo vidjeli.
“S tim jednako tako prema onome što smo znali već odranije, ovo ne narušava i ne može ugroziti zajednicu solidne većine trenutnih stranaka koje pripadaju umjerenom dijelu političkog centra. Dakle, imate stranke blage ili centra desno ili centar lijevo okupljene u dvije velike grupacije, imate liberale i Zelene i tu bi otprilike bili obrisi većine od četiri stotine i nešto poslanika u Parlamentu od 720. Ne mijenja se ta vrsta većine koja će u najvećoj mjeri diktirati procese, s tim da, naravno, jačanje stranaka koje se uglavnom guraju u taj radikalno desni dio, a koje imaju vrlo mješovite, vrlo heterogene politike i platforme na kojima funkcioniraju do tačke da imate stranke koje su, i to je ono što njih drži skupa, po pitanju društvenih tema vrlo tradicionalne i konzervativne”, kaže Huskić za Raport.
Dodaje da, ako pogledate ekonomske politike, posebno, primjera radi, Meloni, to je jedna od dvije velike grupacije, vidjet ćete da se radi o politikama koje bi se mogle potisati kao populistička ljevica.
“Stvari nisu jednodimenzionalne da bi se reklo ovo je rat desnice, ovo je nešto drugo, ovdje se radi zaista o politikama koje afirmiraju različite pozicije koje bi se dale pripisati drugom dijelu političkog spektra ako automatski samo tako razmišljamo. Ono što definitvino jeste vidljivo, a to kad pogledate posebno pojedine države u kojima su izbori održani, jeste snažan rast stranaka koje predstavljaju u tim državama alternativu vlasti zajedno s izuzetkom Italije”, govori Huskić.
Dodaje da u Italiji imamo potvrdu potpuno političke dominacije Meloni i njene stranke na način da je mnogo glasova radikalne, ako ih tako možemo nazvati, desnice, otišlo upravo njoj i da imate njeku afirmaciju, “rekao bih kao ključne figure unutar samo Evropske unije nekoga o kome ćemo još jako puno slušati na evropskom nivou, posebno zato što se radi o vrlo interesantnoj političkoj figuri”.
To će, dodaje, utjecati na izbore u Austriji, gdje očekuje da će najjača upravo biti stranka koja je odnijela prevagu na evropskim izborima.
“Dakle, Slobodarska stranka pokojnog Jorgea Haidera i imat ćete u Vijeću, to će biti interesantno posmatrati, Nizozemsku, Austriju, stranke s kojima neće biti jednostavno komunicirati, ali koje nemaju objedinjene jasno stavove ni po pitanju budućnosti EU, ni po masi drugih pitanja. Ne radi se o homogenoj radikalnoj desnici koja sada jača, tu imate zaista veliki broj, čaki i kad pogledate koje dvije grupacije te stranke listom pripadaju, u maju se desilo upravo to da je stranka Le Pen inicirala izbacivanje AfD-a nakon onih stavova jednog od ključnih ljudi AfD-a u vezi s SS trupama u Drugom svjetskom ratu i kako oni možda i nisu bili baš i kriminalci, upravo je stranka Le Pen bila ta koja je inicirala izbacivanje AfD-a”, rekao je Huskić za Raport.
Na pitanje Raporta kako će rezultati izbora utjecati na Hrvatsku, Gjenero odgovara da je za ovu zemlju jako važno to što je 12 mandata koji se dijele u Hrvatskoj ostalo izvan prostora desno radikalnog.
“Evropska narodna stranka, preko HDZ-a, dominira polovinim mandata. Socijaldemokrati su iznenađujuće dobro prošli s obzirom na njihov rejting u javnosti, a to je samo zbog izrazito niskog odziva na izbore za EU. Hrvatska, ponovo, nakon pet godina ima zastupnika među evropskim Zelenim, što je važno, i dalje ima zastupnika u grupi konzervativaca i reformista, što je nešto desnija skupina koja još ne spada u tu krajnju desnicu”, govori nam Gjenero.
Objašnjava konkretno šta to znači i ističe da je to važno jer ovog puta iz Hrvatske nema zastupnika koji će biti na margini Evropskog parlamenta, dakle, neuključen u evropske parlamentarne frakcije ili će pripadati onom klubu koji zovu klubom prijatelja Vladimira Putina.
“Dakle, Hrvatska se neće naći u tom nezgodnom društvu, a to je izrazitoo važno za status Hrvatske unutar EU i izrazito je važno da praktički kompletna politička zastupljenost Hrvatske ostaje u okvirima pristojnoga”, kaže Gjenero za Raport.
