Evropski lideri upozorili su Donalda Trumpa da ne vjeruje Vladimiru Putinu i ponovo se distancirali od bilo kakvog plana za ublažavanje sankcija Rusiji kao dijela sporazuma o prekidu vatre.
Na samitu u Parizu u četvrtak – najnovijem u nizu sastanaka održanih u Londonu, Briselu i francuskoj prijestolnici posljednjih sedmica – saveznici Ukrajine dodatno su odbacili ideju da je sada vrijeme za popuštanje prema Moskvi. Time su poslali direktan izazov Sjedinjenim Američkim Državama, koje su sugerisale da bi ublažavanje strogih ograničenja ruskih kompanija u poslovanju s ostatkom svijeta moglo biti iskorišteno kao mamac kako bi se Moskva privoljela da prekine borbe.
„Kolektivni stav je da Rusija igra igre, da se Putin vratio svojoj staroj strategiji,“ rekao je britanski premijer Keir Starmer novinarima nakon sastanka. Dodao je da lideri žele da se Rusija ozbiljnije posveti pregovorima.
Ovakav stav predstavlja direktan izazov Bijeloj kući, koja je u svom sve bližem odnosu s Kremljom željela uvjeriti ruskog predsjednika Putina da se pridruži Ukrajini u prihvatanju 30-dnevnog prekida vatre. Rusija je, međutim, signalizirala da bi pristala na ograničeniji sporazum – obustavljanje napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu na 30 dana i privremeni prekid sukoba u Crnom moru – ali samo ako se sankcije budu ublažene.
Iako SAD može vršiti pritisak, mnoge sankcije – poput isključenja ruskih banaka iz međunarodnog platnog sistema Swift – nametnula je Evropska unija.
Na samitu u Parizu okupilo se 27 lidera, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, odlazećeg njemačkog kancelara Olafa Scholza i italijansku premijerku Giorgiu Meloni. Oni su se složili da neće ublažiti sankcije sve dok ne bude postignut mir, izjavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron novinarima.
Dodao je da se nada da će Putin pristati na sporazum o prekidu vatre, ali ako ne, da će Trump prozreti ruske taktike odugovlačenja.
„Predsjednik Trump čeka jasan odgovor od Rusa,“ rekao je Macron. „Ako dobije jasan signal da se Rusi ne odazivaju (na pregovore), osjetit će se prevarenim, izigranim. I morat će reagovati.“
Iako je Macron prikazao samit kao komplementaran bilateralnim naporima Washingtona s Kijevom i Moskvom, i dalje postoje strahovi da bi Bijela kuća mogla isključiti Evropu iz budućih pregovora.
Na konferenciji za novinare nakon samita, Zelenskij je upozorio Trumpa da bi Putin mogao prekršiti obećanja data SAD-u. Posebno je prozvao američkog izaslanika Stevea Witkoffa, koji je evropski plan za slanje vojnika u Ukrajinu kako bi održali mir nazvao „kombinacijom poza i predstave“, opisavši ga kao osobu „iz drugog svijeta.“
„Ne radi se o tome da ga napadam. Jednostavno živimo u različitim stvarnostima,“ rekao je Zelenski.
Macron je izjavio da su se lideri okupljeni u Parizu složili da će Velika Britanija i Francuska preuzeti vodeću ulogu u radu tzv. koalicije voljnih u narednim sedmicama. Ipak, još uvijek nema jasnih detalja o tome koje bi zemlje bile spremne poslati trupe u Ukrajinu u slučaju postizanja mirovnog sporazuma.
„Mislim da ćemo u naredne tri do četiri sedmice imati vrlo precizan akcioni plan koji će sadržavati i potrebe i doprinose u vezi s formatom ukrajinske vojske i snagama za osiguranje,“ rekao je Macron novinarima.
Sljedeći veliki sastanak podržavalaca Kijeva očekuje se 11. aprila u Briselu, u okviru Kontakt grupe za odbranu Ukrajine (UDCG), gdje će se raspravljati o dodatnoj vojnoj pomoći Ukrajini. Ovu grupu je nekada predvodio SAD, ali su je nakon dolaska Trumpove administracije na vlast počeli zajednički voditi Berlin i London.
