Američki Savezni apelacioni sud donio je presudu kojom se većina carina koje je bivši predsjednik Donald Trump uveo proglašava nezakonitom. Riječ je o mjerama koje su uvedene na osnovu Zakona o međunarodnoj vanrednoj ekonomskoj moći, a kojima je Trumpova administracija pokušala oblikovati trgovinsku politiku bez saglasnosti Kongresa.
Sud je zaključio da taj zakon ne daje predsjedniku pravo da samostalno uvodi široke i dugotrajne tarife, jer je regulisanje carinske politike u nadležnosti zakonodavne vlasti. U obrazloženju presude navedeno je da predsjednik ne može koristiti vanredna ovlaštenja za trajno preoblikovanje ekonomskih odnosa sa stranim državama, naročito kada nema jasne i trenutne prijetnje po nacionalnu bezbjednost.
Iako je sud odlučio da su carine nezakonite, njihovo ukidanje je odgođeno do sredine oktobra ove godine, kako bi se omogućilo administraciji da podnese žalbu Vrhovnom sudu. Do tada, carine ostaju na snazi, a konačna odluka bi mogla imati ogroman uticaj na američku i globalnu trgovinu, a američki mediji su donijeli brojne analize i komentare.
Brojni ekonomski analitičari ukazuju na to da bi eventualno ukidanje tarifa moglo donijeti značajne uštede američkim firmama koje zavise od uvoza, ali i dovesti do obaveze vraćanja naplaćenih milijardi dolara.
Reakcije na presudu bile su burne. Donald Trump je izjavio da je odluka suda “katastrofa za zemlju” i optužio sudstvo za političku motivisanost. Njegovi saradnici su upozorili da bi ukidanje tarifa moglo ugroziti američku pregovaračku poziciju u trgovinskim sporazumima i izazvati nesigurnost među saveznicima i partnerima. S druge strane, predstavnici malih i srednjih firmi, kao i pojedine savezne države, pozdravili su odluku suda kao pobjedu ustavnog poretka i tržišne slobode.
Sada se očekuje da administracija formalno uloži žalbu Vrhovnom sudu, koji bi mogao presuditi do početka sljedeće godine. Pravni stručnjaci ističu da ovaj slučaj ima šire ustavno značenje, jer se odnosi na pitanje granica predsjedničkih ovlaštenja u vođenju ekonomske politike. Ukoliko Vrhovni sud potvrdi ovu presudu, biće to važna potvrda da izvršna vlast ne može zaobilaziti Kongres u donošenju odluka koje imaju tako dubok i trajan uticaj na ekonomiju.
U međuvremenu, američke firme, investitori i međunarodni partneri pažljivo prate razvoj situacije. Neki su već obustavili širenje poslovanja ili nove uvozne ugovore dok se ne razjasni sudska budućnost tarifa. Presuda je ujedno otvorila i pitanje odgovornosti, jer bi moglo doći do zahtjeva za povrat sredstava firmama koje su platile nezakonite carine.
Bez obzira na ishod žalbenog postupka, jasno je da će ova presuda ostaviti snažan trag u američkoj trgovinskoj politici i odnosu između izvršne i zakonodavne vlasti.
Zemlje koje su bile pogođene Trumpovim carinama – poput Kine, zemalja Evropske unije, Kanade, Meksika, Japana i Južne Koreje, pažljivo prate razvoj događaja i već su počele reagirati na presudu američkog suda, iako uglavnom diplomatski suzdržano.
Mnoge od tih zemalja pozdravljaju presudu kao potvrdu da trgovinska pravila moraju biti zasnovana na međunarodnim ugovorima, a ne na jednostranim političkim potezima. Međutim, istovremeno su oprezne, jer presuda još nije konačna, a Trump i dalje ima političku težinu u američkom društvu. Ne žele ulaziti u direktan sukob dok se žalbeni postupak pred Vrhovnim sudom ne završi.
Ekonomski gledano, ove zemlje sada vide mogućnost za olakšanje trgovinskih tokova i oporavak izvoznih sektora koji su bili pogođeni carinama. Istovremeno, postavlja se pitanje, da li će tražiti odštetu ili pregovore o povratu sredstava, ako se presuda potvrdi? Neke zemlje već analiziraju da li imaju pravni osnov da traže kompenzaciju za svoje kompanije kroz Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) ili bilateralne mehanizme.
Ukratko, pogođene zemlje gledaju na presudu kao na potencijalni povratak pravnoj predvidivosti i smanjenje trgovinskih napetosti, ali su istovremeno oprezne i čekaju konačan ishod žalbenog postupka u SAD-u. Taj ishod će u velikoj mjeri oblikovati njihove naredne korake – bilo da se radi o jačanju trgovinskih veza, traženju povrata, ili daljoj pravnoj i diplomatskoj borbi.
