Sastanak Benjamina Netanyahua s Donaldom Trumpom u utorak više je od obične posjete svjetskog čelnika Bijeloj kući; ono oko čega se slažu ili ne slažu moglo bi imati dugoročne posljedice na ono što će se sljedeće dogoditi u Gazi.
Netanyahu postaje prvi čelnik koji je vidio predsjednika SAD Trumpa od njegova povratka u Ovalni ured, a izraelski premijer jedva se mogao suzdržati.
“To je svjedočanstvo o snazi našeg ličnog prijateljstva”, izjavio je dok se ukrcavao u službeni vladin avion u Tel Avivu, Wings of Zion.
Ali ni Netanyahu ni izraelski mediji koji putuju s njim, ne gaje iluzije koliko je njegov odnos s gospodinom Trumpom zapravo neizvjestan i što je na kocki, piše Sky News.
Izrael je opsjednut svojim odnosom sa SAD-om, čak i više nego stalnom potrebom Ujedinjenog Kraljevstva da se ponovno uvjeri u svoj vlastiti “poseban odnos”.
U svom prvom mandatu, američki predsjednik donio je Netanyahuu niz “pobjeda”: povukao je SAD iz iranskog nuklearnog sporazuma, priznao Jeruzalem kao glavni grad Izraela, preselio američko veleposlanstvo u grad (još uvijek je posao u toku) i priznao Golansku visoravan kao dio Izraela.
No odnos se zaoštrio u januaru 2020., kada se izraelski čelnik povukao iz sudjelovanja u ubistvu zapovjednika iranskih snaga Quds Qasema Soleimanija u posljednjem trenutku, zatim pokušao preuzeti zasluge za to i gospodin Trump je počeo shvatati da je gospodinu Netanyahuu domaća politika prioritet oko regionalnih pitanja, u jednom trenutku ugrozivši ‘Abrahamov sporazum’.
Kap koja je prelila čašu bila je kada je Netanyahu javno čestitao Joeu Bidenu na pobjedi na izborima 2020. kada je rezultat, barem u umu gospodina Trumpa, još uvijek bio pod znakom pitanja. Američki predsjednik bio je bijesan.
Međutim, sastanak u julu prošle godine u Mar-a-Lagu pokazao je da su njih dvoje ostavili svoje razlike po strani. Uvijek smo imali sjajan odnos, rekao je Amerikanac.
Trump će ovaj put vjerovatno biti mnogo oprezniji prema Benjaminu Netanyahuu, a čast ovog poziva je umotana u ličnu želju da osigura da se stvari na Bliskom istoku odvijaju onako kako on želi.
Neposredni prioritet je Gaza i osiguranje primirja. Ponovni izbor g. Trumpa i prijetnja da će “svaki pakao izbiti” sigurno su pomogli da se dogovor prekorači.
Njegov izaslanik za Bliski istok, Steve Witkoff, zauzeo je simpatičan, ali nimalo besmislen pristup prema izraelskoj vladi, navodno je rekao Netanyahuovim saradnicima da ga Šabat “ne zanima” kada su ga pokušali spriječiti da se sastane s premijerom ministar u subotu tokom ključnog trenutka u razgovorima. Witkoff je Jevrej.
Trump podržava borbu Izraela protiv Hamasa i slaže se da on više ne smije upravljati Gazom, ali ga javno hvale taoci i njihove porodice svake sedmice kada budu oslobođeni, a on nema ništa od povratka u borbu.
Druga tačka dnevnog reda je neraskidivo povezana: sporazum o normalizaciji između Saudijske Arabije i Izraela.
To je nešto za čime i Trump i Netanyahu žude i žele brzi napredak, ali Rijad nije pokretač sve dok je budućnost Gaze pod znakom pitanja i bez ikakve naznake da će postojati put ka palestinskoj državi.
Ustupci na jednom ili oba ova područja mogli bi srušiti vladu g. Netanyahua ako ekstremističke stranke podnesu ostavke u znak protesta, kao što su prijetile.
Ankete pokazuju da većina Izraelaca ne želi nastavak borbi, ali g. Netanyahu daje mješovite signale i želit će oblik riječi koji će zadržati izglede na stolu, makar samo da zadrži svoje krajnje desne koalicijske partnere po strani i svoju premijersku dužnost netaknuta.
Proteklih dana, uz jednoglasno protivljenje arapskih država, Trump je ponovio svoj prijedlog da se Gaza “očisti”, a Palestinci presele u Egipat i Jordan kako bi se pojas mogao ponovno izgraditi.
Neki se pitaju bi li ovo mogla biti taktika za umjetno podizanje uloga i davanje Saudijskoj Arabiji nešto za “blokiranje”, u zamjenu za sporazum o normalizaciji.
