Svi, ili bar većina nas, čuli smo za režim rada poznat kao “inkognito”. To je režim koji se najčešće koristi u internet pretraživačima i omogućava anonimnije pregledanje internetskih sadržaja.
Ili bi bar trebalo da omogućava to. Ali, šta je zapravo “inkognito” režim rada i šta se dešava s vašim uređajem kada koristite ovaj način rada?
Koncept privatnog pretraživanja nije nov u svijetu internet pretraživača. Zapravo, Apple je još 2005. uveo ovu mogućnost u svoj Safari. Nakon toga, Google je 2008. objavio svoju verziju Appleove funkcije privatnog pretraživanja, nazvanu inkognito režim.
U svojoj suštini, i privatno pretraživanje i inkognito režim služe istoj svrsi: omogućavaju vam djelimično anonimno pretraživanje interneta. Kažem „djelimično“, jer inkognito režim nije toliko privatan koliko mnogi misle. Inače, kada otvorite pretraživač, on se pokreće u uobičajenom režimu rada.
U tom režimu, pretraživač prati vašu online aktivnost — uključujući stranice koje posjećujete i kolačiće koje sprema. Ako niste upoznati s pojmom “kolačići”, možete ih zamisliti kao kutije koje sadrže sve vaše podatke za prijavu, postavke i još mnogo toga.
Ako ste se ikada zapitali kako stranice poput Amazona pamte proizvode koje ste ostavili u korpi, ili kako vas neka stranica odmah prepozna kao pretplatnika na newsletter — to je zbog kolačića koje je pretraživač sačuvao.
Kada pređete u inkognito režim, vaš pretraživač prestaje sakupljati sve te podatke. Ne prati više koje stranice posjećujete, ne sprema kolačiće ni podatke o stranicama, niti informacije koje unosite u online obrasce. To je kao da se prvi put predstavljate svom pretraživaču.
Vjerovatno ste primijetili da, ako ste ranije nešto tražili u običnom režimu rada, pretraživač će ponuditi povezane stranice čim počnete ponovo da kucate u adresnu traku. Ali to se ne dešava s onim što ste tražili u inkognito režimu. Na primjer, ako tražite alternativu za File Explorer, poput OneCommandera, u inkognito režimu — vaš pretraživač to neće zapamtiti. Sljedeći put kada budete tražili istu stvar u redovnom režimu, neće vam ponuditi nikakve prijedloge vezane za to dok kucate.
Također, mnogi pretraživači poput Google Chromea ne dozvoljavaju ponovno otvaranje zatvorene kartice kada ste u inkognito režimu. Nije važno jeste li je zatvorili slučajno ili namjerno — kad se zatvori, preglednik je “zaboravlja”. Ne možete je brzo vratiti pomoću prečice Ctrl + Shift + T.
Inkognito režim može biti koristan ako ne želite da vaš pretraživač prati šta ste gledali na internetu, posebno ako dijelite računar s nekim. Također, ako imate više naloga na nekoj platformi, inkognito režim može da vam olakša prebacivanje između naloga bez stalnog odjavljivanja i prijavljivanja.
Kada završite s jednim nalogom, samo zatvorite karticu i otvorite stranicu ponovo. Bit ćete preusmjereni na početnu stranicu za prijavu, gdje možete unijeti podatke za drugi nalog.
Istraživanje koje je 2018. godine sproveo Univerzitet Chicago, a koje je obuhvatilo 460 ispitanika, otkrilo je mnoge zablude koje ljudi imaju o inkognito režimu. Oko 56,3% ispitanika je vjerovalo da njihov pretraživač ne pamti upite koje su unosili, čak i kada su prijavljeni na svoj Google nalog.
40% je mislilo da preglednik prestaje pratiti njihovu lokaciju kad se uključi inkognito režim. Zanimljivo, 27% je vjerovalo da ih inkognito režim štiti od virusa i zlonamjernih softvera. Nažalost, nijedno od tih vjerovanja nije tačno.
Ako se prijavite na Instagram, na primjer, sve radnje koje izvršite su i dalje vezane za vaš nalog, čak i dok ste u inkognito režimu. Pretraživač će izbrisati kolačiće i podatke tek po završetku sesije, ali dok je sesija aktivna – ti se podaci koriste.
To znači da dok ste, recimo, na Instagramu i u drugoj kartici tražite “recenzija za Samsung Galaxy A16”, moguće je da će Instagram dobiti pristup tim informacijama i ponuditi vam reklame vezane za taj proizvod.
Neki pretraživači nude opcije za blokiranje kolačića trećih strana, ali ta zaštita nije potpuno efikasna. Čak i u inkognito režimu i dalje možete dobijati reklame povezane s onim što tražite u drugim aplikacijama.
Takođe, vaš internet provajder i dalje može vidjeti koje stranice posjećujete. Ako želite to da izbjegnete, možete koristiti VPN. Inkognito režim ne pruža nikakvu zaštitu od virusa ili malware-a, suprotno uvjerenju 27% ispitanika. Zato je važno preduzeti dodatne korake za sigurnost na internetu.
Neka proširenja (extensions) u pretraživaču i dalje mogu imati dozvolu da prate vašu aktivnost čak i u inkognito režimu. Ako koristite Google Chrome, idite na stranicu s ekstenzijama, kliknite na “Detalji” ispod ekstenzije i pogledajte da li je uključena opcija “Dozvoli u inkognito režimu”. Ako ne želite da vas ekstenzija prati, isključite tu opciju.
Postupak je sličan u većini pretraživača, ali se naziv može razlikovati. U Firefoxu, na primjer, zove se Privatni prozor, a u Microsoft Edgeu također Privatni prozor, dok je u Chromeu Anonimni prozor.
Ako koristite Google Chrome, kliknite na tri tačke u gornjem desnom uglu i odaberite “Novi anonimni prozor”. Možete i koristiti prečicu na tastaturi: Ctrl + Shift + N.
