Općinski sud u Sarajevu kaznio je Vedrana Hadžiahmetovića, predsjednika Uprave Union banke d.d. Sarajevo s novčanom kaznom u iznosu od 2.000 KM, jer je onemogućio revizorima Ureda za reviziju FBiH da izvrše reviziju i pristupe dokumentaciji i informacijama o poslovanju te banke za 2022. godinu, saznaje Raport. Prema rješenju Općinskog suda u Sarajevu, Hadžiahmetović je na ovaj način počinio više prekršaja po osnovu Zakona o reviziji institucija FBiH.
Ova kazna Hadžiahmetoviću jeste gotovo simbolična u odnosu na težinu prekršaja, ali ovo sudsko rješenje moglo bi, a i moralo bi doprinijeti promjeni u odnosima na relaciji jedine državne banke u FBiH – Ureda za reviziju FBiH i Vlade FBiH.
Da bi sve bilo jasnije, neophodno je pojasniti šta se krije iza ove kazne i sudskog rješenja.
Naime, Union banka je u većinskom državnom vlasništvu, odnosno, Vlada FBiH je preko Federalnog ministarstva finansija vlasnik 97,05 posto dionica ove banke.
Istovremeno, ova banka je i depozitna i transakcijska banka Vlade FBiH preko čijih računa se prelijevaju milijarde maraka na godišnjem nivou, a putem te banke između ostalog plasira se i novac iz Garancijskog fonda Vlade FBiH.
Svi dosadašnji sazivi Vlade FBiH hvalili su uspješnost ove banke, ali uprkos tome što je u većinskom državnom vlasništvu i što podliježe odredbama Zakona o reviziji FBiH, kontrolu finansijskog poslovanja ove banke nikada nisu izvršili federalni revizori.
Kako saznaje Raport ova banka je prvo godinama bila ciljano pošteđena kontrola i revidiranja njihovog poslovanja od federalnih revizora, a kada je Ured za reviziju FBiH pokušao da prvi put obavi reviziju finansijskih izvještaja te banke za 2022. godinu, revizori su naišli na otpor i iz Union banke su im uskratili uvid u dokumentaciju i informacije.
Prema ranijim pojašnjenjima iz Ureda tada je revizorima poručeno da Union banka ne spada pod revidirane institucije u skladu s članom 11. Zakona o reviziji institucija u Federaciji BiH.
Uprava Union banke tada je tražila i mišljenje Federalnog ministarstva finansija o tome moraju li federalni revizori revidirati izvještaje te banke.
Na čelu Ministarstva tada je bila HDZ-ova Jelka Milićević, koja se upustila u tumačenje nadležnosti revizora i Zakona o reviziji FBiH, iako za to nije nadležna.
U konačnici Milićević je dala mišljenje u pisanoj formi, u koje je Raport imao uvid, kako je upitna potreba revizije od Ureda za reviziju FBiH, jer „superviziju nad Union bankom vrši Agencija za bankarstvo FBiH„ i kako Union banka „za reviziju finansijskih izvještaja koristi usluge jednog od četiri najveća svjetska društva za reviziju„.
S ovim papirom koji su u Union banci dobili od Jelke Miličević, iz Uprave Union banke su pravdali stav da federalni revizori ne mogu ući u Union banku i izvršiti reviziju finansijskih izvještaja.
Međutim, sada je Općinski sud u Sarajevu oborio tumačenje Milićević i dokazao da ona nije bila u pravu i da su revizori shodno zakonu imali pravo ući u Union banku.
Također, federalni revizori su nesmetano revidirali finansijske izvještaje Agencije za bankarstvo FBiH, pa je tumačenje Milićević iz tog perioda još apsurdnije.
Ako se ima u vidu činjenica da u izvještaje jedne državne banke u FBiH uvid imaju privatne, svjetske revizorske kuće, postavlja se pitanje – zašto u Union banci ne dozvoljavaju državnim, odnosno federalnim revizorima da provjere tačnost njihovih izvještaja o finansijskom poslovanju?
Još više je upitnika u vezi s ovim slučajem, a koji se odnose na Vladu FBiH. Zbog čega je bivša Vlada na čelu s Fadilom Novalićem, iako je znala da Uprava banke ne dozvoljava uvid u dokumentaciju federalnim revizorima i da im je bio onemogućen rad uprkos tome produžila mandat Upravi Union banke na čelu s danas kažnjenim Vedranom Hadžiahmetovićem?
Slično pitanje ide i na adresu aktuelne Vlade FBiH na čelu s Nerminom Nikšićem. Zbog čega ova Vlade FBiH ne stvori uvjete da se otvore vrata Union banke za federalne revizore i zbog čega je javnost uskraćena i za reviziju finansijskog izvještaja ove banke i za 2023. godinu u provedbi federalnih revizora koji su dosadašnjim radom pokazali da za njih nema „nedodirljivih“.
Očekivanja od sadašnje Vlade FBiH su još veća u odnosu na prethodne koje su „aminovale“ revizije ove državne banke od privatnih revizorskih kuća i očigledno štitile je od ulaska državnih revizora, jer je sadašnja vlast najavljivala drugačije ponašanje i „vladanje“ od svojih prethodnika.
Svi ovi podaci bude sumnju da se u Union banci nešto krije. Jer, u protivnom sigurno bi širom otvorili svoja vrata i federalnim revizorima i pustili ih da u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima rade svoj posao.
Za sada se kazna za to što se besramno i nezakonito spriječio ulazak federalnih revizora u jedinu državnu banku svela samo na onu od 2.000 KM izrečenu Hadžiahmetoviću, te prekršajne naloge koje je ranije Banci i Upravi uručio Ured za reviziju FBiH.
