Ako bi Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države dopustile Ukrajini da iz svog dalekometnog oružja napadne mete u Rusiji koje su stotinama kilometara udaljene od ukrajinsko-ruske granice, američka neprofitna istraživačka organizacija i trust mozgova Institut za proučavanje rata (ISW) kaže da postoji najmanje 225 meta koje bi ukrajinske snage mogle odmah napasti.
Među njima su aerodromi i uzletno-sletne staze, vojni poligoni, logistički centri te razni proizvodni pogoni. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij već neko vrijeme od Londona i Washingtona traži da uklone restrikcije koje su stavili na oružje koje je Zapad poslao Kijevu.
Ministar vanjskih poslova Velike Britanije David Lammy i ministar vanjskih poslova SAD-a Antony Blinken u srijedu su s njim pričali upravo o tome.
Britanske novine The Telegraph pišu da vojni stručnjaci kažu da dalekometne rakete neće poput čarobnog štapića riješiti probleme u kojima se Ukrajina nalazi.
Za početak, nije poznato koliko primjeraka britanskih raketa Storm Shadow Kijev uopće posjeduje. Ukrajinska ih vojska koristi od proljeća 2023. godine, a britanska proizvodnja istih nije robusna kao što je nekad bila. Francuske tvornice u kojima se proizvodi Storm Shadowova “sestra” Scalp-EG prikopčane su na aparate za održavanje na životu, tvrdi sigurnosni i odbrambeni analitičar Colby Badhwar. Ako u Ukrajini i dijelu Zapada zaista vlada nestašica dalekometnih raketa, ukrajinske će snage morati mudro birati mete koje će gađati.
Stručnjak za odbrambena i sigurnosna pitanja britanskih novina The Guardian Dan Sabbagh piše da je Ukrajina zbog učestalih ruskih raketnih napada ostala bez raketa za sustave Buk i raketa za PZO sustav S-300. Sabbagh je dodao da su zbog toga stradale brojne ruske elektrane. Ukrajinski izvori kažu da je zemlja ostala bez dvije trećine svojih kapaciteta za proizvodnju struje. Sabbagh kaže da će Rusija na sličan način pokušati natjerati Ukrajinu da potroši i svoje rakete za američke sustave za protuzračnu obranu Patriot.
Stvarni domet britanskih Storm Shadowa i američkih ATACMS-ova drugi je važan aspekt ovog problema. Premda i jedne i druge rakete mogu bez većih problema pogoditi mete koje su od njih udaljene i 320 kilometara, američki obavještajci vjeruju da možda čak i 90 posto ruskih zrakoplova više nije u njihovom dometu. Međutim, što su ruski dalje od fronte u Ukrajini, to manje borbenih letova mogu izvesti. To je indirektni benefit dalekometnih raketa sa Zapada.
Kad bi Ukrajina svoje dalekometno oružje mogla slobodno koristiti, to bi joj donijeti i druge taktičke te političke benefite. Ako bi joj London i Washington dali odriješene ruke, to bi značilo da se više ne boje ruskih reakcija i kontranapada.
Bi li onda Njemačka Ukrajini poslala svoje krstareće rakete Taurus? Ukrajina bi tada mogla do kraja iskoristiti i američke rakete JASSM koje bi joj omogućile da napadne mete koje su od ukrajinsko-ruske granice udaljene 305 kilometara. Njima bi mogla napasti oko 30 aerodroma. Ukrajina je mete u Rusiji već napala svojim dronovima, međutim oni ne mogu penetrirati čvrste strukture poput bunkera. Storm Shadow može.
The Telegraph navodi da bi Ukrajina američke ATACMS rakete koristila drukčije nego Storm Shadowe. ATACMS-i su bolji za uništavanje uzletno-sletnih staza i neutralizaciju grupa neprijateljskih vojnika na otvorenom. Ima i modela koji su bolji za uništavanje ne baš zaštićenih pojedinačnih meta poput sustava za protuzračnu odbranu ili elektroničko ratovanje. Da bi u potpunosti iskoristila mogućnosti dalekometnih raketa, Ukrajina bi ih morala spariti s prodorima svojih kopnenih snaga. Ukrajinske su snage na Krimu i Crnom moru izvele više kvalitetnih zračnih napada, međutim oni nikada nisu dolazili u paru s kopnenim udarima.
Prekogranični raketni napadi Ukrajini bi omogućili da na tek nekoliko lokaciji izvede i paralelne kopnene napade – u Kurskoj oblasti na zapadu Rusije i Harkivskoj oblasti na istoku Ukrajine. Uz to, dugotrajne rasprave o potencijalnom uklanjanju restrikcija s dalekometnog zapadnog oružja dale su Rusiji priliku da se za njega i pripremi. To znači da Kijev njime Moskvu ne može iznenaditi.
The Guardianov Dan Sabbagh smatra da Moskva neće htjeti pregovarati o prekidu vatre sve dok smatra da može pobijediti u ratu iscrpljivanja. Kijev bi joj mogao udariti kontru tako što će s pomoću dalekometnih raketa izvesti nešto što Sabbagh zove “demonstracijski napad”, napad koji će Kremlju pokazati da područje oko Moskve više nije sigurno.
Nemoguće je reći kako bi ruski predsjednik Vladimir Putin na to reagirao i bi li posegnuo za nuklearnim oružjem. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je prošle sedmice da bi sposobnost Ukrajine da napadne mete duboko u Rusiji pokazala želi li Kremlj mir. Uzme li se u obzir da bivši predsjednik SAD-a i kandidat Republikanske stranke na ovogodišnjim predsjedničkim izborima u Americi Donald u utorak nije htio reći želi li da Ukrajina pobijedi u ratu s Rusijom, Sabbagh smatra da tzv. raketna diplomacija ovakvu ulogu u svijetu nije igrala od Hladnog rata.
