Iako je zakon predstavljen kao tehnička dorada postojećeg okvira, omogućavanje NSRS u kojoj SNSD i njihovi koalicioni partneri imaju većinu da formira novo tijelo, otvara se nekoliko pitanja, prije svega pravne prirode, jer nije jasno u kojim bi se tačno ‘određenim slučajevima’ osnivala referendumska komisija
Narodna skupština Republike Srpske danas će raspravljati o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, po hitnom postupku. Režim u RS s ovim prijedlogom zakona predviđa uvođenje mogućnosti osnivanja posebne ‘referendumske komisije’, koju bi formirala Narodna skupština RS.
Proces donošenja ovog zakona je ubrzan zbog referenduma koji u RS najavljuje Milorad Dodik, bivši predsjednik RS, a s ovim zakonom pokušavaju se prevazići problem u organizaciji referenduma, jer entitetska izborna komisija je u upitnom mandatu.
Referendumska komisija bi bio novi institut utvrđen zakonom, a prema prijedlogu koji će se danas naći pred poslanicima NSRS komisija bi u određenim slučajevima mogla preuzeti sprovođenje referenduma.
Nadležnosti i pravila njenog rada bi, prema zakonskom tekstu, bila identična onima koje ima entitetska izborna komisija kojoj također ostaje mandat provođenja referenduma.
Iako je zakon predstavljen kao tehnička dorada postojećeg okvira, omogućavanje NSRS u kojoj SNSD i njihovi koalicioni partneri imaju većinu da formira novo tijelo, otvara se nekoliko pitanja, prije svega pravne prirode, jer nije jasno u kojim bi se tačno ‘određenim slučajevima’ osnivala referendumska komisija.
A, to otvara prostor za proizvoljno tumačenje i eventualnu političku zloupotrebu tog tijela.
Prije svega, jasno je da je izmjena ovog zakona kreirana po želji SNSD-a i Milorada Dodika kako bi mogli po svojim scenarijima provoditi referendum o pitanjima koje ne reguliraju ustavi RS i BiH, nego ih diktira politika.
To dokazuje i najava već sada se može reći neustavnog referenduma o presudi Miloradu Dodiku i odluci o prestanku mandata Dodiku na poziciji predsjednika RS.
Namjera da referendum provede skupštinska referendumska komisija čije se ustanovljenje tek treba ozakoniti dodatni je pokazatelj da SNSD hoće da eventualnu odgovornost za referendum čiju će i namjeru i održavanje sigurno osporiti Ustavni sud BiH, naravno ako i dođe do pokušaja njegove realizacije, prebaci na skupštinsko tijelo kako bi se izbjegla pojedinačna odgovornost njihovih kadrova, odnosno kako bi se sakrili iza NSRS, kao kao kolektiva koji ne podliježe krivičnoj odgovornosti.
Zato, u političkom kontekstu entiteta Republike Srpske, gdje se referendumi i najava njihovog održavanja često koriste kao instrument političkog pritiska, ucjena i zloupotreba, ovakve izmjene mogu imati dalekosežne posljedice.
Inače,režim u entitetu RS itekako je svjestan da je Ustavni sud BiH 2016. godine prvo je zabranio referendum, koji je uprkos tome održan, a potom je Sud poništio rezultate referenduma o 9. januaru i zbog toga rezultati nikada nisu objavljeni u Službenom glasniku RS.
No, izmjene Krivičnog zakona BiH sada obuhvataju širi spektar udara na ustavni poredak, pa se vjerovatno novim tijelom koje će provesti referendum žele prevenirati eventualne pravne posljedice.
Također, u predloženim izmjenama predviđeno je da Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi stupi na snagu već dan nakon objave u Službenom glasniku RS.
Inače, prema važećem pravnom okviru u RS, zakoni stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku RS.
I ova promjena ima jasnu političku pozadinu. Vlast u RS-u želi sebi osigurati mogućnost da u što kraćem roku provede odluke o referendumima ili građanskim inicijativama, bez ostavljanja prostora za javnu raspravu, reakcije opozicije ili eventualne pravne i političke intervencije sa državnog nivoa ili od međunarodne zajednice.
Na ovaj način, vlast sebi skraćuje vremenski period između donošenja odluke i njenog stupanja na snagu, čime praktično minimizira mogućnost bilo kakvih prepreka ili osporavanja, mada je praksa pokazala da poništenje neustavnih zakona u RS ništa nije moglo zaustaviti.
Bilo da ih je van snage stavljao Ustavni sud BiH ili visoki predstavnik u BiH.
S druge strane, u prijedlogu zakona i obrazloženju ove izmjene navodi da je to tobože u interesu građana.
‘S obzirom da je u interesu demokratski uređenog društva da se u obezbijedi mogućnost neposredno učešća građana u vršenju državne vlasti i donošenja političkih odluka u svim situacijama, a posebno u slučajevima kada najviše zakonodavno tijelo to ocijeni potrebnim i da isto ne trpi odlaganje, smatramo da isto predstavlja naročito opravdane razloge za stupanje ove izmjene i dopune Zakona na snagu prije osmog dana od dana objavljivanja.’- stoji u obrazloženju zakona.
