Bosna i Hercegovina je jedina država bivše Jugoslavije koja ni nakon 29. godina nije postigla dogovor oko državne imovine i vrijeme je da se to riješi, izjavio je za BHRT visoki predstavnik u BiH Chriastian Schmidt, navodeći da je na njemu da pomogne pri rješavanju tog pitanja, a ne da on provodi rješenje.
“Predsjedništvo je predložilo zakon koji bi tretirao ovo pitanje. Moguće je da će tu biti nekih ideja.
Moj mandat je da pomognem da se ovo pitanje riješi, ali trenutno, moj mandat nije da ja provedem bilo kakvo rješenje, to je nadležnost Parlamenta i institucija BiH i to se mora uraditi”, naveo je Šmit.
Prema njegovim riječima, neophodno je razgovarati o ovom pitanju kako bi svi iznijeli stavove “za” i “protiv”.
“Da razgovaramo ko bi šta mogao dobiti, kako se može upravljati imovinom na način da građani znaju kome pripada imovina i da to znaju investitori, i domaći i strani. Moramo osigurati da se pridržavamo zakona”, poručio je Schmidt.
Naglasio je da su na sjednici Vijeća za implementaciju mira (PIC) utvrdili da je BiH postigla određeni napredak na putu ka Evropskoj uniji, ali da to nije dovoljno.
“Pozvali smo sve da se usvoji državni budžet, kako bi država i njene institucije mogle funkcionirati”, rekao je visoki predstavik.
Naglasio je da bi bh. vlasti trebalo da urade sve što je potrebno kako bi dobili sredstva iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
“Mislim da moramo izbjeći situacije u kojima se igraju igre, a na gubitku su građani BiH. Kada je u pitanju Plan rasta koji je mogao osigurati jednu milijardu za građane i za ovu zemlju, ako bi se zaista uradilo ono što je potrebno, onda bismo imali drugu situaciju.
Uradite ono što je potrebno da dođemo do ovih sredstava, jer ako ništa ne uradite, ništa nećete ni dobiti”, poručio je Schmidt.
Komentirao je i optužbe zvaničnika iz Republike Srpske koji tvrde da on blokira dogovore koalicionih partnera u vlasti na državnom nivou.
“To je pokazivanje prstom, stalno se prebacuje krivica s jednih na druge i ja ne mogu da budem dio te igre. Ako ljudi blokiraju određene odluke, onda mislim da je to tema za političku elitu BiH.
Mislim da ne možemo kriviti samo RS, potrebno je razgovarati i donositi odluke. Ako ja donosim odluke u ime institucija, to se dešava zato što lokalni političari blokiraju procese”, naglasio je on.
Prema njegovim riječima, on ne blokira stvari, već pokušava da pronađe rješenja. Međutim, dodao je, više bi volio da ta rješenja pronalaze lokalni političari.
Govorio je i o uvođenju novih tehnologija u izborni proces, istakavši kako je jako važno da građani znaju da nema nikakvih manipulacija sa njihovim glasovima nakon izbora.
Nada se, kaže, da će za Izbore 2026. godine nove tehnologije biti uvedene na svim izbornim mjestima.
“To košta, mislim da imamo oko 60 miliona koliko je potrebno, to treba predvidjeti i budžetom, a i međunarodne institucije, kao što su USAID, OSCE i vlade različitih zemalja spremne su dati svoj doprinos kako bismo osigurali da imamo biometrijsku identifikaciju birača”, naglasio je Schmidt.
Osvrnuo se i na probleme Javnog radiotelevizijskog servisa Bosne i Hercegovine (BHRT), istakavši kako je stabilan Javni servis jedan od 14 prioriteta koje BiH mora ispuniti na putu ka EU.
“Mi smo imali neke prijedloge i radit ćemo na tome. Nije potrebna samo regulacija implementive, svi ćemo praviti veći pritisak da bi institucije BiH, uključujući i ovu, imali bolju budućnost i odgovarajuća finansijska sredstva.
Prilično sam optimističan da možemo doći do jednog pozitivnog razvoja situacije u ovom pogledu”, naglasio je visoki predstavnik u BiH.
