Sjedinjene Američke Države i Iran održaće “direktne razgovore” o mogućem nuklearnom sporazumu u subotu, rekao je Donald Trump.
Sastanak je potvrdio i iranski ministar vanjskih poslova koji je rekao da će razgovori biti “neizravni”, ali da bi mogli biti “koliko prilika, toliko i test”.
Američki predsjednik je u ponedjeljak rekao da će razgovori između Washingtona i Teherana biti “na vrlo visokom nivou” te upozorio da će to biti “veoma loš dan za Iran” ukoliko ne dođe do dogovora.
Prošlog mjeseca, Trump je zaprijetio mogućom vojnom akcijom protiv Irana nakon što je vrhovni vođa te zemlje, ajatolah Ali Hamenei, javno odbio ponudu za direktne pregovore, piše BBC.
Trump je otkrio planirane razgovore nakon sastanka u Bijeloj kući s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, koji je ranije također govorio o mogućnosti napada na Iran kako bi se spriječilo da ta zemlja dođe u posjed nuklearnog oružja.
Govoreći iz Ovalnog ureda, Trump je rekao: “Imamo veoma veliki sastanak u subotu [s Iranom], i direktno pregovaramo… Možda će doći do dogovora, što bi bilo odlično.”
Kasnije je rekao da će Iran biti u “velikoj opasnosti” ako razgovori ne budu uspješni, dodajući: “Iran ne može imati nuklearno oružje, i ako razgovori ne uspiju, zapravo mislim da će to biti veoma loš dan za Iran.”
Predsjednik nije dao više detalja o pregovorima, uključujući koliko su napredovali niti koji su zvaničnici uključeni.
Iranski ministar vanjskih poslova potvrdio je da će se Washington i Teheran sastati u Omanu 12. aprila.
Abas Arakči je napisao na platformi X: “Ovo je koliko prilika toliko i test. Lopta je na američkoj strani.”
U martu je Trump poslao pismo iranskom vođi preko posrednika iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, izražavajući spremnost za pregovore.
Iako je ta ponuda prvobitno odbijena, iransko rukovodstvo je nagovijestilo spremnost da razmotri sporazum s SAD-om preko treće strane.
Sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje već decenijama je ključni cilj vanjske politike SAD-a i njenih saveznika.
Godine 2015., tadašnji predsjednik Barack Obama postigao je dogovor s Iranom prema kojem bi Iran ograničio svoje nuklearne aktivnosti i dopustio međunarodnim inspektorima pristup postrojenjima kako bi se osiguralo da se koriste isključivo u civilne svrhe, a ne za proizvodnju oružja.
Zauzvrat, Iran je trebao dobiti olakšice od sankcija koje su teško pogodile njegovu ekonomiju.
Sporazum su potpisale i Kina, Francuska, Njemačka, Rusija i Velika Britanija.
Međutim, 2018. godine, Trump je jednostrano povukao SAD iz sporazuma, koji je ranije snažno kritikovao tokom svoje prve predsjedničke kampanje.
U godinama nakon toga, Iran je sve više kršio uslove sporazuma. Međunarodna agencija za atomsku energiju upozorila je da je Teheran stvorio velike zalihe obogaćenog uranijuma, koji se može koristiti za proizvodnju nuklearnih bombi.
U posljednjim mjesecima, Trump je više puta isticao mogućnost novog sporazuma s Iranom, dok je istovremeno prijetio vojnom akcijom ukoliko do dogovora ne dođe.
Izrael smatra da je sprječavanje Irana da dođe do nuklearnog oružja ključno za njegovu dugoročnu sigurnost. Navodno je razmatrao napade na iranska nuklearna postrojenja u posljednjim mjesecima.
