Na dan punog invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Anton kaže da je nuklearna baza na kojoj je služio stavljena na punu borbenu pripravnost.
“Prije toga smo imali samo vježbe. Ali na dan kada je rat počeo, oružje je bilo potpuno postavljeno”, kaže bivši oficir u ruskim nuklearnim snagama. “Bili smo spremni da lansiramo snage na more i u zrak i, teoretski, izvršimo nuklearni udar”, piše BBC.
Anton je bio oficir u tajnoj nuklearnoj bazi u Rusiji. Pokazao je dokumente koji potvrđuju njegovu jedinicu, čin i bazu. BBC nije mogao nezavisno verificirati sve događaje koje je opisao, iako se oni poklapaju s ruskim izjavama tog vremena.
Tri dana nakon što su trupe prešle ukrajinske granice, Vladimir Putin je objavio da su ruske nuklearne snage stavljene u “poseban režim borbene službe”. Anton kaže da je ta borbena pripravnost bila na snazi već prvog dana rata i tvrdi da je njegova jedinica bila “zatvorena unutar baze”.
“Sve što smo imali bila je ruska državna televizija”, kaže bivši oficir. “Nisam baš znao šta to sve znači. Automatski sam obavljao svoje dužnosti. Nismo učestvovali u ratu, samo smo čuvali nuklearno oružje.”
Prema Antonu, pripravnost je otkazana nakon dvije do tri sedmice.
Njegovo svjedočanstvo pruža uvid u tajne unutrašnje radnje ruskih nuklearnih snaga. Veoma je rijetko da članovi službe govore novinarima.
“Prolazi se kroz vrlo strog proces selekcije. Svi su profesionalni vojnici – nema vojnika sa službom”, objašnjava. “Stalno se provode provjere i testovi na poligrafu. Plata je mnogo veća, a vojnici nisu poslati u rat. Oni su tu da ili odbiju, ili izvedu nuklearni udar.”
Bivši oficir kaže da je život bio strogo kontrolisan.
“Moja odgovornost bila je osigurati da vojnici pod mojom komandom ne donose telefone u nuklearnu bazu”, objašnjava. “To je zatvoreno društvo, tamo nema stranaca. Ako želite da vas roditelji posjete, morate poslati zahtjev FSB sigurnosnoj službi tri mjeseca unaprijed.”
Bivši oficir (L) razgovarao je s BBC-jem na tajnoj lokaciji – njegovo lice je zamagljeno kako bi se sakrio njegov identitet.
Anton je bio dio sigurnosne jedinice baze za brza reakcija koja je čuvala nuklearno oružje.
“Imali smo stalne vježbe. Naše vrijeme reakcije bilo je dvije minute”, kaže s dozom ponosa.
Rusija posjeduje oko 4.380 operativnih nuklearnih bojevih glava, prema Federaciji američkih naučnika, ali samo 1.700 su “razmještene” ili spremne za upotrebu. Svi članovi NATO-a zajedno posjeduju sličan broj. Postoje i zabrinutosti da bi Putin mogao odlučiti da upotrijebi “ne-strateške”, često nazivane taktičke, nuklearne rakete. To su manji projektili koji obično ne uzrokuju široku radioaktivnu kontaminaciju.
Ipak, njihova upotreba dovela bi do opasne eskalacije rata. Kremlj je radio sve što je mogao kako bi testirao živce Zapada.
Sam Putin je prošle sedmice ratificirao promjene u nuklearnoj doktrini – službenim pravilima koja određuju kako i kada Rusija može lansirati nuklearno oružje.
Doktrina sada kaže da Rusija može lansirati ako bude podvrgnuta “masivnom napadu” konvencionalnim projektilima od strane nenuklearne države, ali “uz učešće ili podršku nuklearne države”.
Bivši oficir nuklearnih snaga odbacio je mišljenje da ruski nuklearni arsenal nije potpuno funkcionalan.
“Možda postoje neki zastarjeli tipovi oružja u nekim područjima, ali zemlja ima ogroman nuklearni arsenal, ogromnu količinu bojevih glava, uključujući stalne borbene patrole na kopnu, moru i u zraku.”
Rusko nuklearno oružje je potpuno operativno i spremno za borbu, tvrdi on.