Respiratorni virusi mogu ponovo aktivirati uspavane ćelije raka dojke, pokazalo je novo istraživanje koje upozorava na dodatni rizik za pacijentice koje su preboljele ovu opasnu bolest.
Pacijentice koje su preživjele rak dojke, čak i one koje su godinama u remisiji, možda nose uspavane ćelije raka koje se mogu ponovo aktivirati u prisustvu uobičajenih respiratornih virusa, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature. Ovi rezultati mogli bi promijeniti način na koji se prati i štiti zdravlje žena nakon liječenja raka dojke.
Studija je nastala nakon što su naučnici primijetili povećan broj slučajeva raka nakon virusnih infekcija tokom pandemije COVID-19. Molekularni genetičar James DeGregori sa američkog Univerziteta Colorado i njegov tim primijetili su ovu vezu, naročito kod plućnih metastaza.
Analizom podataka iz UK Biobanka, istraživači su otkrili da su preživjele osobe koje su imale COVID-19 imale dvostruko veću smrtnost povezanu s rakom u odnosu na one koje nisu bile zaražene.
U bazi podataka iz SAD-a, koja obuhvata gotovo 37.000 pacijentica sa rakom dojke, ustanovljeno je da su one koje su preboljele COVID-19 imale za više od 40% povećan rizik od metastaza raka dojke u plućima. Pokusi na miševima pokazali su da infekcije gripom i koronavirusom mogu potaknuti buđenje uspavanih ćelija raka, koje su se već nekoliko dana nakon infekcije brzo počele množiti.
U roku od dvije sedmice, ćelije raka su se proširile i metastatske lezije su narasle i do 100 puta, kazala je Shi Chia, glavna autorica istraživanja.
Iako treba biti oprezan pri prenošenju rezultata sa životinja na ljude, ovi nalazi ukazuju na značajan rizik od metastaza kod pacijentica koje su preboljele COVID-19.
Čini se da ključnu ulogu ima upalni odgovor imunološkog sistema, posebno citokini poput IL-6, koji mogu nenamjerno aktivirati ćelije raka.
“Uspavane ćelije raka su poput žeravice nakon ugašenog logorskog ognja, a respiratorni virusi djeluju kao jak vjetar koji ih ponovo rasplamsa. Ako dobijete virus poput gripe ili COVID-19, veća je šansa da će te ćelije postati aktivne, što može biti kobno”, objasnio je DeGregori.
Naučnici trenutno istražuju može li vakcinacija protiv gripe i COVID-19 smanjiti ovaj rizik.
