Prema studiji hamburškog Instituta za gradska, regionalna i stambena istraživanja Gewos, broj transakcija građevinskog zemljišta za stambene objekte u 2023. godini pao je na najniži nivo od 1995. godine, što izaziva zabrinutost za budući razvoj stanogradnje.
U 2023. godini zabilježeno je svega oko 46.700 kupovina građevinskog zemljišta diljem Njemačke, a to predstavlja pad od čak 34 posto u usporedbi s prethodnom godinom.
Pritom je promet pao za gotovo 40 posto, dosegnuvši 4.400 hektara, dok je iznos potrošen na kupovine smanjen za više od 45 posto, iznoseći 8,9 milijardi eura. Ovi podaci ukazuju na najozbiljniji pad kupovine zemljišta od početka istraživanja u ujedinjenoj Njemačkoj 1995. godine, ističe Sebastian Wunsch, voditelj odjela za analize tržišta nekretnina u Gewosu.
Situacija je još ozbiljnija kada se usporedi s vrhuncem tržišta nekretnina u 2021. godini. U odnosu na tadašnje podatke, broj prodaja građevinskog zemljišta smanjen je za 54 posto, a promet njime i novčani promet pali su za približno 58, odnosno 60 posto. Ovi drastični padovi izazivaju zabrinutost među stručnjacima, upozoravajući da trenutna situacija može imati dugoročne negativne posljedice na stanogradnju.
Jedan od glavnih razloga za pad kupovine građevinskog zemljišta povećane su kamatne stope i visoki troškovi gradnje. Tokom 2019. godine kamate na građevinske kredite prvi put su pale ispod jedan posto, što je rezultiralo povoljnim uvjetima za kupovinu zemljišta i gradnju. No situacija se promijenila kada je Evropska centralna banka (ECB) 2022. godine počela povećavati kamatne stope te su do septembra 2023. godine dosegnule 4,5 posto. Takav porast kamata značajno je povećao troškove finansiranja kupovine zemljišta i gradnje kuća, što je odvraćalo potencijalne kupce.
Osim povećanja kamata, visoki troškovi gradnje dodatno su opteretili potencijalne investitore. Kombinacija ovih faktora rezultirala je smanjenjem broja transakcija te broja novih građevinskih projekata.
Stručnjaci iz Instituta Gewos upozoravaju da trenutni pad kupovine zemljišta predstavlja ‘fatalan signal’ za tržište nekretnina. Današnje neprodane površine sutrašnja su neizdana građevinska odobrenja, a prekosutra neizgrađeni stanovi. Ovaj manjak kupovine zemljišta danas će negativno utjecati na dostupnost stambenog prostora u budućnosti, posebno u urbanim sredinama, u kojima je najveća potreba za novim stambenim prostorom.
