Prema najnovijim podacima, 35,1 posto odraslih u Bosni i Hercegovini koristi duhan, što predstavlja značajan pad u odnosu na 48 posto iz 2000. godine. To znači da trenutno u BiH živi oko 1,1 milion pušača, od čega je 41 posto muškaraca i 29,5 posto žena, prema izvoru Tobaccoatlas.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, prosjek pušenja u Evropskoj regiji za 2025. iznosi 30,6 posto među muškarcima i 18,2 posto među ženama. Time Bosna i Hercegovina i dalje bilježi višu prevalenciju pušenja u odnosu na prosjek regije.
Pomoćnik ministra zdravstva FBiH Vedran Marčinko dugo se bavi ovim pitanjem i sigiurno je stručna osoba da govori na temu pušenja.
“Kada pričamo o broju pušača u BiH, treba napomenuti, kako se uvijek pozivamo na istraživanje Zavoda za javno zdravstvo FBiH i kako drugih relevantni i sveobuhvatnih istraživanja nemamo na ovu temu. Bosna i Hercegovina se nalazi u društvu zemalja s najvećom prevalencijom pušača što nam je pokazatelj kako nemamo prevencije i ako imamo da je nedostatna. Donošenjem Zakona o kontroli duhana, napravljen je prvi korak u prevenciji, ali ako ne postoji sinergija između implementacije i kolektivne svijesti o štetnosti duhanskog dima nismo na dobrom putu, kaže Marčinko za Raport.
Prema njegovim riječima, trebamo malim koracima intervenirati kako bi došli do bolje društvene situacije.
“Još od predškolskog uzrasta trebamo početi educirati djecu i to nastaviti do kraja školovanja. Imamo prisustvo crnog tržišta što nam predstavlja opasnost po zdravlje stanovništva jer nemamo kontrole nad kvalitetom tih duhanskih proizvoda. Da zaključimo, više sredstava se mora izdvajati za prevenciju i edukaciju djece i mladih jer poražavajuće je kako je u Bosni i Hercegovini preko 40% pušača, a broj oboljelih od karcinoma rapidno raste iz godine u godinu.
Među mladima situacija je i dalje zabrinjavajuća. Gotovo 24,4 posto adolescenata u dobi od 13 do 15 godina koristi duhan, dok 10,9 posto koristi e-cigarete. Međutim, nisu cigarete jedini problem, nailazimo i na nove proizvode.
Iako je taj podatak nemoguće precizno utvrditi, postoje izračuni prema kojima pušenje uzrokuje oko 8.595 smrtnih slučajeva godišnje u BiH, od čega je 6.100 muškaraca i 2.500 žena. Ovaj broj čini čini 25 posto svih smrtnih slučajeva u zemlji.
Osim zdravstvenih posljedica, pušenje ima i značajan ekonomski utjecaj. Procjenjuje se da BiH godišnje troši između 800 i 900 miliona KM na zdravstvene troškove i izgubljenu produktivnost povezanu s pušenjem.
Studije pokazuju da bi povećanje cijene cigareta moglo značajno smanjiti pušenje među mladima – povećanje cijene za 10% povezano je sa 4,9% smanjenjem vjerojatnosti početka pušenja (pmc.ncbi.nlm.nih.gov). Zaključak Iako je stopa pušenja u BiH smanjena u posljednjim desetljećima, ona i dalje ostaje visoka u usporedbi s evropskim prosjekom. Nedostatak učinkovitih zakonskih mjera i preventivnih programa doprinosi održavanju visokih stopa pušenja među odraslima i mladima. Stručnjaci ističu da su za značajan napredak potrebni stroži zakoni, povećanje poreza na duhanske proizvode i implementacija nacionalnih kampanja za prestanak pušenja.
