Pušenje je ozbiljan zdravstveni problem koji ugrožava fizičko i mentalno zdravlje, a osobe s psihotičnim poremećajem, poput shizofrenije, suočavaju se s dodatnim izazovima povezanim s ovom štetnom navikom.
Osobe s shizofrenijom koje puše obično imaju veće kognitivne smetnje u odnosu na one koji ne puše. Pušenje također može negativno utjecati na tijek bolesti, smanjujući efikasnost liječenja i pogoršavajući simptome. Stoga je važno razumjeti povezanost između pušenja i mentalnih bolesti, te omogućiti oboljelima odgovarajuće intervencije za prestanak pušenja.
Pušenje je jedan od glavnih uzroka bolesti i smrti u mnogim zemljama, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Pored fizičkog zdravlja, pušenje ima ozbiljan utjecaj i na mentalno zdravlje. Osobe sa psihičkim poremećajima, poput shizofrenije, trebaju posebnu podršku u procesu odvikavanja od pušenja. Zdravstveni radnici trebaju redovno razgovarati s pacijentima o ovoj štetnoj navici, objasniti opasnosti pušenja i ponuditi mogućnosti za prestanak.
Osobe s shizofrenijom predstavljaju najveću populaciju pušača, a pušenje je česta pojava među njima. Ovi bolesnici često doživljavaju svijet na poseban način, a pušenje može biti oblik suočavanja s tjeskobom i stresom. Shizofrenija je ozbiljan psihički poremećaj koji uzrokuje poremećaje u percepciji stvarnosti, a pušenje može dodatno pogoršati stanje tih osoba. Osobe sa shizofrenijom počinju pušiti u mladosti, obično ranije nego njihove vršnjaci, te konzumiraju veći broj cigareta. Mnogi od njih troše značajan dio svojih prihoda na cigarete.
Postoji dvosmjerna povezanost između pušenja i shizofrenije. Naime, osobe koje puše imaju veću vjerojatnost da će razviti psihotične poremećaje, a pušenje je uobičajena navika među oboljelima od shizofrenije. Nikotin može djelovati na mozak sličnim učinkom kod oboljelih i zdravih osoba, ali kod oboljelih od shizofrenije ti učinci mogu biti snažniji. Pušenje također može ublažiti simptome stresa kod oboljelih od shizofrenije, ali dugoročno izaziva negativne posljedice na kognitivne funkcije i pogoršava stanje.
Osobe sa shizofrenijom koje puše suočavaju se s većim kognitivnim oštećenjima nego nepušači. Pušenje utječe na pažnju, radnu memoriju, sposobnost učenja i rješavanja problema. Također, pušenje može povećati rizik od negativnih posljedica liječenja, uključujući pogoršanje pozitivnih simptoma shizofrenije, kao što su obmane osjetila i poremećeno doživljavanje stvarnosti.
Prestanak pušenja nije lak zadatak, a osobe sa shizofrenijom često imaju niže stope uspjeha u prestanku pušenja nego zdravi ljudi. Ipak, uz odgovarajuću podršku, kao što je podrška porodice, liječnika i specijalista, moguće je postići prestanak pušenja, čak i kod osoba s psihotičnim poremećajem. Osim toga, u posljednje vrijeme raste popularnost e-cigareta među osobama s shizofrenijom, jer one omogućuju konzumiranje nikotina bez dima. Međutim, potrebno je više istraživanja kako bi se procijenili dugoročni učinci e-cigareta na zdravlje.
Pušenje također može utjecati na učinkovitost lijekova koje oboljeli od shizofrenije koriste. Duhanski dim može ubrzati razgradnju lijekova, smanjujući njihovu koncentraciju u krvi i čineći ih manje učinkovitim. Osobe koje puše moraju često koristiti veće doze određenih antipsihotika, poput klozapina i olanzapina. Kada prestanu pušiti, koncentracije lijekova mogu rasti, što može uzrokovati nuspojave, poput pospanosti, usporenosti i smanjenja motornih funkcija.
