Potraga za vanzemaljcima jedna je od najvećih naučnih misija u historiji čovječanstva.
Sada su naučnici možda napravili ogroman korak ka otkriću života izvan našeg Sunčevog sistema.
Planeta K2-18b, koja je više nego dvostruko veća od Zemlje i udaljena 120 svjetlosnih godina, nalazi se unutar nastanjive zone svoje zvijezde u sazviježđu Lava.
Analiza njene atmosfere otkrila je velike količine hemikalija koje, na Zemlji, proizvode isključivo živi organizmi. Ovo se smatra „najjačom naznakom do sada“ postojanja biološke aktivnosti izvan Sunčevog sistema, što su stručnjaci nazvali „ogromnim, transformacijskim trenutkom“.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi uspostavljanje kontakta s vanzemaljskom civilizacijom mogla biti kobna greška. Britanski fizičar i naučni pisac Mark Buchanan izjavio je da bi kontakt s vanzemaljcima mogao značiti „kraj cjelokupnog života na Zemlji“, piše MailOnLine.
„Lično mislim da bi bilo jako loše nasumično uspostavljati kontakt, a da prethodno ne saznamo više o toj civilizaciji“, rekao je za MailOnline.
Dodao je da među naučnicima postoji velika debata o mudrosti slanja poruka potencijalnim civilizacijama, jer one možda nisu prijateljski nastrojene, a istovremeno bi mogle biti nezamislivo moćnije od nas.
„Historijski gledano, kada su se različite civilizacije susretale na Zemlji, rezultat je često bio istrebljenje ili porobljavanje slabije strane.“
Ipak, drugi vjeruju da bi vanzemaljska civilizacija mogla podučiti čovječanstvo kako da bolje upravlja svojim okolišem ili da dijeli novu tehnologiju. Postoje, dakle, zanimljivi argumenti s obje strane.
Naučnici već mogu slati poruke u druge solarne sisteme putem radijskih ili svjetlosnih signala, slično slanju informacija putem e-maila.
Prema Buchananu, najučinkovitiji način bi bio slanje svjetlosnih signala jer oni putuju velikom brzinom i mogu se oblikovati tako da ih nijedan prirodni proces ne izmijeni – što bi vanzemaljci protumačili kao znak inteligencije.
Buchanan naglašava da su potencijalni oblici života na K2-18b najvjerovatnije „neke vrste mikroba“, a ne inteligentna bića.
Dr. Anthony Milligan, etičar s King’s Collegea u Londonu, kaže da bi „poriv za uspostavljanjem kontakta bio ogroman“ ako ikada otkrijemo inteligentan život. Ipak, upozorava da bismo trebali biti oprezni s vrstom informacija koje šaljemo – kako zbog sigurnosti Zemlje, tako i kako ne bismo nenamjerno nanijeli štetu drugoj strani.
Profesor Avi Loeb, teorijski fizičar s Harvarda, smatra da bi trebalo slušati sve tehnološke signale koji dolaze iz svemira, ali i naglašava koliko bi komunikacija bila izazovna.
„Ova planeta je udaljena 124 svjetlosne godine“, rekao je za MailOnline. „Ako pošaljemo signal sada, odgovor bismo mogli primiti tek za 248 godina – 2273. godine.“
Dodaje i da vanzemaljci vjerovatno neće doživjeti čovječanstvo kao prijetnju, ali je zabrinut da bi nas mogli ignorisati zbog geopolitičkog haosa na našoj planeti.
Buchanan je novo naučno otkriće nazvao „fascinantnim“, jer sugerira da bi napredni oblici života mogli postojati negdje drugdje u svemiru.
Istraživanja K2-18b vodi dr. Nikku Madhusudhan, astrofizičar s Univerziteta Cambridge, koji je ovu planetu opisao kao „hajceansku“ – stijensku planetu s atmosferom bogatom vodikom i okeanima vode.
K2-18b je otkrivena prije deset godina, ali je tek 2019. godine zabilježeno prisustvo vodene pare u njenoj atmosferi. U 2023. godini, teleskop James Webb detektovao je ugljendioksid i metan, kao i manjak amonijaka – što sugerira da se ispod vodikove atmosfere nalazi okean.
Još uzbudljivije je otkriće dimetil-sulfida (DMS) i dimetil-disulfida (DMDS) u atmosferi. Na Zemlji, ove spojeve proizvode isključivo živi organizmi, prvenstveno morski fitoplankton.
