Skoro mjesec dana ustavni poredak Bosne i Hercegovine je pod silovitim i agresivnim napadima Milorada Dodika, bjegunca od bh. pravosuđa i predsjednika RS i njegovog SNSD-a. Pod atakom su svi oni koji sa svojim pristalicama terorizira i državu i građane bjesomučno napadajući sve one koji pred njim nisu savili kičmu i pognuli glavu.
Istovremeno građani na području cijele BiH uznemireni su i činjenicom da Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić, za kojima je Tužilaštvo BiH raspisalo i potjernicu, još nisu uhapšeni daje potpunu sliku gotovo šizofrene atmosfere u kojoj danas žive građani Bosne i Hercegovine.
Skoro mjesec dana Dodik i ostali s potjernice Tužilaštva BiH i njihovi sljedbenici prkose zakonima ove zemlje, Ustavu BiH i Daytonskom sporazumu, a da nema konkretne reakcije na njihovo djelovanje.
I dok se prije svega zbog lojalnosti Dodiku koju pokazuju oni koje je na državne pozicije postavio SNSD i on lično, donekle može shvatiti – čekanje pogodnijeg trenutka za privođenje rušitelja ustavnog poretka, za ponašanje dijela zvaničnika Evropske unije u ovom trenutku nema nikakvog opravdanja.
Evidentno je da Evropska unija i njena tijela u ovom trenutku nemaju zauzet jasan i konkretan stav o onom što se dešava u BiH.
Vidi se to i po objavama Delegacije EU u BiH koje su imale zanemarivo mali broj reakcija na skoro svakodnevne atake na ustavni poredak BiH.
Pokazuje to i ogromna razlika u ocjeni stanja i potrebnim mjerama koje iskazuje briselski birokratski aparat i onog koji iskazuju političari većine zemalja članica Evropske unije.
I dok nam iz administracije Evropske unije šalju poruke da ‘podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet BiH i da osuđuju napad na ustavni poredak’, istovremeno nam šalju i poruke o potrebi ‘održavanja dijaloga’.
Iako eksplicitno ne spominju Dodika, jasno je da kada spominju ‘sve aktere’ misle i na Dodika s kojim u ovom trenutku u BiH niko ne želi razgovarati, izuzev možda Dragana Čovića, ali ni on mu ne smije dati javnu podršku.
Prema informacijam Raporta, iz diplomatskih i političkih krugova, iz Delegacije EU u BiH, koje vodi Luigi Soreca, na internim sastancima sa političkim akterima u BiH konstantno pozivaju na dijalog i rješavanje trenutne krize dijalogom!?
Čak i da postoji volja za dijalogom, problem je da je on neizvodiv, je problem s Dodiko i njegovim akcijama više nije samo politički – nego i pravosudni. No, taj ‘detalj’ u Delegaciji EU trenutno zanemaruju.
I ne zadržavaju se iz EU samo na pozivima za dijalog, nego se pojedinci iz EU i sami upuštaju u dijalog sa promotorima i sljedbenicima secesionističke politike u BiH, a o Bosni i Hercegovini čak razgovaraju i s piromanom političke krize i u BiH Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije. Njega čak pozivaju da ‘smiruje situaciju u BiH’, a da EU pri tome nimalo ne vodi računa o tome da Vučić ‘požar u BiH’ može gasiti samo ‘dolijevajući na njega svoj benzin’.
Prošlosedmična posjeta Gerta Jan Koopmana, generalnog direktora Direktorata Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju i njegov susret sa SNSD-ovim Srđanom Amidžićem, ministrom finansija i trezora BiH, u jeku napada na ustavni poredak BiH dokaz su kako se Miloradu Dodiku iz EU daje oružje u ruke da s njim udara na državu BiH.
Jer, sama spremnost nekog evropskog zvaničnika da se, u trenutku kada SNSD sprovodi secesionističke i antiustavne planove u BiH, susreće s funkcionerom te stranke, priznaje njihov legitimitet koji su oni sami sebi oduzeli radeći protivno Ustavu BiH.
No, to nije kraj skandalu. Kako Raport saznaje, Amidžiću je stigla poruka iz EU koju je trebao prenijeti šefu Miloradu Dodiku kojem je blizak preko sina Igora. Amidžiću je poručeno da bi EU cijenila da se Dodik zaustavi i povuče sve sporne zakone, vrati se u ‘dejtonske okvire’ kako bi se stekli uvjeti da se otvoreno priča o problemima kroz famozni dijalog.
Navodno je Dodiku dat i određeni vremenski okvir u kojem treba da razmisli o ponudi.
Na ovaj način Dodiku je pružena platforma u kojoj on najbolje operira, a to je da on ispunjava određene zadatke EU, ali pod njegovim uvjetima. To je modus operandi koji je on primijenio 2011. godine, kada mu je ‘na noge’ u Banja Luku došla Catherine Ashton, nekadašnja visoka predstavnica Evropske unije.
Dodik je tada prijetio referendumom o pravosuđu. Nakon te posjete postignut je dogovor, Dodik se povukao, ali strane sudije i tužioci angažirani u Sudu BiH i Tužilaštvu BiH su otišli iz Bosne i Hercegovine.
Sada kada je Dodik otišao mnogo dalje u kršenju Ustava BiH neki zvaničnici iz EU su mu izgleda ponovo spremni dati šansu za dijalog.
Iako je Koopman tokom svoje posjete pozivao sve aktere vlasti na nivou Vijeća ministara BiH na saradnju i iskorake na putu ka EU i nazivajući reforme najboljom garancijom prosperiteta i stabilnosti u Bosni i Hercegovini, potpuno je ignorirao činjenicu da je na djelu napad na ustavni poredak BiH, a da se on sastao s funkcionerom jedne od stranaka koja taj napad provodi.
