Kontrola nivoa šećera u krvi je neophodna za održavanje zdravlja, posebno kod osoba sa dijabetesom ili predispozicije za ovu bolest.
Iako su slatkiši prva stvar koja pada na pamet kada govorimo o šećeru, stručnjaci upozoravaju na niz drugih namirnica koje također izazivaju nagle skokove glukoze u krvi.
Endokrinolog i nutricionistkinja Armine Afonina objasnila je koje namirnice treba konzumirati oprezno i kako priprema hrane može utjecati na naš glikemijski balans.
Prema riječima Afonine, pored slatkiša, postoji mnogo namirnica sa visokim glikemijskim indeksom koje utiču na nivo glukoze u krvi. Naprimjer, peciva od pšeničnog brašna, bijea riža i pire krompir spadaju među namirnice koje brzo podižu šećer u krvi.
Kada konzumiramo takve ugljikohidrate, tijelo ih brzo razgrađuje što izaziva nagli skok šećera, a zatim i nagli pad, ostavljajući nas umorne i često gladne ubrzo nakon obroka.
Glikemijski indeks mjeri koliko brzo određena hrana podiže nivo glukoze u krvi.
Hrana sa visokim glikemijskim indeksom oslobađa glukozu brzo, dok ona sa niskim glikemijskim indeksom to čini sporije, osiguravajući stabilnije nivoe energije i bolju kontrolu šećera u krvi.
Iako povrće i voće obično smatramo zdravim izborom, važno je obratiti pažnju na način pripreme i vrstu voća koju konzumiramo. Naprimjer, suho voće može imati koncentrisaniji sadržaj šećera, što također doprinosi povećanju glukoze.
Afonina preporučuje umjerenost kada je u pitanju suho voće i savjetuje kombinovanje sa hranom bogatom vlaknima i proteinima kako bi se smanjio utjecaj na šećer u krvi.
Ona naglašava da način pripreme hrane može značajno da promijeni njen glikemijski indeks.
Naprimjer, krompir pire ima veći glikemijski indeks od pečenog krompira, dok kuhana bijela riža može izazvati brži skok glukoze od smeđe riže, koja sadrži više vlakana i složenih ugljikohidrata.
Vlakna usporavaju apsorpciju šećera, čime se smanjuje glikemijsko opterećenje obroka.
Afonina preporučuje uravnoteženu ishranu koja uključuje različite izvore proteina, zdravih masti i ugljikohidrata sa niskim glikemijskim indeksom.
Uz pravilnu ishranu, umjerena fizička aktivnost također može pomoći u stabilizaciji šećera u krvi, smanjenju tjelesne težine i smanjenju rizika od hroničnih bolesti kao što je dijabetes. Redovno vježbanje pomaže tijelu da bolje koristi inzulin, hormon koji je ključan za regulisanje glukoze u krvi.
Kontrola nivoa šećera u krvi zahtijeva svijest o tome šta konzumiramo i kako naša ishrana utiče na tijelo. Pored izbjegavanja slatkiša, važno je voditi računa i o cjelokupnom sastavu obroka, uključujući i način pripreme hrane.
Održavanje stabilnog nivoa šećera nije samo pitanje izbjegavanja šećera, već i razumijevanje utjecaja svakodnevne hrane.
