Dvije vrste drevnih ljudi za koje se smatralo da nisu jedna drugoj lutale su afričkim ravnicama jedna pored druge prije 1,5 miliona godina, pokazuje studija.
Arheolozi su otkrili četiri grupe otisaka stopala sačuvanih u blatu u bazenu Turkana u Keniji, mjestu koje je bilo ključno za razumijevanje ljudske evolucije.
Ovo otkriće je prvi izravan dokaz da su vrlo jasno različite vrste ljudskih srodnika nastanjivale isto mjesto u isto vrijeme, rekli su istraživači.
Tragovi također otvaraju mogućnost da su dvije grupe međusobno komunicirale i utjecale jedna na drugu
Otisci stopala koji pripadaju Paranthropus boisei, dvonožnom primatu s manjim mozgom i širokim, ravnim licima s masivnim zubima, i Homo erectusu, koji više nalikuje modernim ljudima i za koje se smatra da su naši izravni preci
Istraživači su primijetili da struktura stopala P. boisei možda nije bila idealna za trčanje na duge udaljenosti, što bi moglo objasniti zašto je luk koji se nalazi kod H. erectusa preživio u kasnijim generacijama.
‘Jedna hipoteza tvrdi da je H. erectus bio najraniji hominin koji je prakticirao potpuno moderno dvonožno hodanje i izdržljivo trčanje nalik ljudskom te da ih je ta prilagodba postavila na drugačiju evolucijsku putanju’, podijelio je tim u studiji.
Bilo da su dvije jedinke prošle istočnom stranom jezera Turkana u isto vrijeme – ili u razmaku od dana ili dva – vjerovatno su znale za postojanje jedna druge, rekao je koautor studije Kevin Hatala, paleoantropolog sa Sveučilišta Chatham u Pittsburghu.
‘Vjerovatno su se vidjeli, vjerovatno su znali da su bili tamo i vjerovatno su na neki način utjecali jedno na drugo’, rekao je.
Novootkriveni otisci stopala daju snimku dviju ljudskih vrsta koje su hodale kroz blatni, potopljeni rub jezera prije milione godina.
Istraživači su uspjeli razlikovati jedan niz otisaka stopala od drugog pomoću novorazvijenih metoda, uključujući tehnike 3D analize koje su im omogućile snimanje digitalnih modela otisaka za dublje ispitivanje.
‘Ovo je prvi dokaz dva različita obrasca bipedalizma među pleistocenskim hominidima koji se pojavljuju na istoj površini otiska’, podijelio je tim u izjavi.
Činilo se da Homo erectus hoda na sličan način kao i moderni ljudi, udarajući prvo petama o tlo, kotrljajući težinu preko vrha stopala i nožnih prstiju, te se ponovno odgurujući.
Druga vrsta, P. boisei, također je hodala uspravno, ali na ‘drugačiji način od svega što smo vidjeli prije, bilo gdje drugdje’, rekla je koautorica Erin Marie Williams-Hatala, anatomist ljudske evolucijske anatomije sa Sveučilišta Chatham.
Istraživači su otkrili da otisci koje je napravio P. boisei dijele sličnosti s drugim drevnim ljudskim tragovima, uključujući one pronađene u Laetoliju, Tanzanija, koji datiraju od prije 3,6 miliona godina.
Ti su tragovi pripadali Australopithecusu afarensisu, vrsti čije su kosti zdjelice i nogu gotovo identične u funkciji onima modernih ljudi.
Novo otkriće sugerira da je P. boisei imao drugačije udarce petom ili uzorke odgurivanja od onih u Tanzaniji i modernih ljudi.
P. boisei dobio je nadimak ‘Čovjek Orašar’ zbog svojih snažnih čeljusti i ogromnih zuba koji su pričvršćeni za veliku krestu na lobanji.
Njegove jedinstvene značajke hodanja implicirale su da se ta transformacija u dvonožno hodanje – hodanje na dvije noge – nije dogodila u jednom trenutku, na jedan jedini način.
