Osmijeh, laskanje i dodvoravanje: Kako se svijet priprema za drugi Trumpov mandat


Kad se britanski premijer Keir Starmer susreo s Donaldom Trumpom u Trump Toweru na večeri 26. septembra, to je bio dio britanske ofanzive šarma da se njegovanje odnosa između ljevičarskog vođe i desničarskog potencijalnog predsjednika. Dakle, kada se Trump okrenuo Starmeru prije rastanka i rekao mu: “Mi smo prijatelji”, prema osobi koja je učestvovala u večeri, to nije prošlo nezapaženo.

Hoće li ostati prijatelji, ne može se nagađati.

Mjesecima koji su prethodili političkom povratku Trumpa – i u burnim danima otkako je potvrđena njegova pobjeda – strani su čelnici još jednom požurili da mu se dodvore. Njihovi izaslanici kultivirali su ljude u Trumpovoj orbiti ili s think tankovima za koje se očekuje da će biti utjecajni u određivanju politika za drugu Trumpovu administraciju, piše New York Times.

Neki čelnici, poput ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, sastavljaju svoje prijedloge kako bi se obratili Trumpu; drugi, poput kanadskog premijera Justina Trudeaua, rasporedili su timove dužnosnika u Sjedinjene Države da posjete desetine republikanskih čelnika u nadi da će moći ublažiti najradikalnije Trumpove instinkte o nametanju carina.

Historija pokazuje da će mnogi od tih pokušaja izgradnje mostova propasti. Do kraja svog prvog mandata, Trump se zamjerio na nekoliko čelnika s kojima je počeo u dobrim odnosima. Njegova protekcionistička trgovinska politika i averzija prema savezima – u kombinaciji s tvrdoglavom ličnošću – potaknuli su sukobe koji su nadjačali odnos koji su vođe nastojale njegovati.

“Postojala su dva nesporazuma o Trumpu”, rekao je u intervjuu Malcolm Turnbull, bivši premijer Australije. “Prvi je bio da će biti drugačiji u uredu nego što je bio u kampanji. Drugi je bio najbolji način da se s njim nosiš bio da mu se podilaziš.”

U januaru 2017. Turnbull je imao notorno neprijateljski telefonski razgovor s Trumpom o tome hoće li Sjedinjene Države poštovati dogovor iz Obamine ere o prihvatanju 1.250 izbjeglica, čemu se Trump usprotivio (Sjedinjene Države su ih na kraju ipak primile). Turnbull je rekao da je kasnije pronašao druge zajedničke tačke s Trumpom, čak ga je odgovorio od nametanja carina na neke australske izvozne proizvode.

Razlika je ovoga puta, rekao je Turnbull, da “svako tačno zna šta će dobiti. Vrlo je transakcijski. Morate biti u stanju pokazati da je određeni smjer radnje u njegovom interesu.”

Mnogo prije izbora, čelnici su počeli iščekivati ​​Trumpovu pobjedu tražeći ga. Zelenskij ga je upoznao u New Yorku iste sedmice kad i Starmera. Premijer Izraela Benjamin Netanyahu otputovao je u julu na Trumpovo imanje u Palm Beachu, Florida, Mar-a-Lago, kao i premijer Mađarske Viktor Orban.

Populist čiji je autokratski stil uzor nekima u Trumpovom pokretu MAGA, Orban je došao možda najbliže razbijanju šifre s Trumpom. Njih dvojica se sastaju i redovno razgovaraju telefonom; hvale jedni druge u onome što je postalo društvo obostranog divljenja.

Orban je rekao za Trumpa da je “vrlo veliki vođa, vrlo jak čovjek”, kojeg neki ne vole samo “jer je prejak”. Orban je sa svoje strane Trumpa uzdigao kao jedinu nadu za mir u Ukrajini i za poraz “probuđenih globalista”.

Uvjeriti Trumpa da su prioriteti Ukrajine u njegovom vlastitom interesu leži u centru strategije lobiranja Zelenskog. Skepticizam Trumpa o vojnoj podršci Ukrajini protiv Rusije dobro je poznat: On tvrdi da bi mogao okončati rat za jedan dan, možda čak i prije preuzimanja dužnosti, iako nije rekao kako. Analitičari se boje da će on prisiliti Zelenskog na mirovni dogovor s predsjednikom Vladimirom Putinom koji bi učvrstio ruske teritorijalne dobitke u Ukrajini.

Na njihovom sastanku u New Yorku, Zelenskij je iznio argument da je odbrana Ukrajine u ekonomskom interesu Sjedinjenih Država. To je zato što velik dio američke vojne pomoći koristi vlastitim odbrambenim izvođačima – na primjer, Lockheed Martinu, koji proizvodi raketni sistem HIMARS koji je postao vitalno oružje u ukrajinskom arsenalu.

Ukrajinski dužnosnici sarađivali su s republikanskim saveznicima u Washingtonu na razvoju novih načina strukturiranja vojne pomoći, uključujući stvaranje 500 milijardi dolara vrijednog lend-lease programa za pomoć Ukrajini u odbrani. To je zamisao Mikea Pompea, bivšeg državnog sekretara i direktora CIA-e u prvoj Trumpovoj administraciji koji bi mogao preuzeti istaknutu ulogu u novoj.

“Po mom mišljenju, trebali bismo zauzeti proaktivan stav”, rekao je Oleksandr Merezhko, predsjednik odbora za vanjske poslove ukrajinskog parlamenta. “Posebno je važno i pravovremeno dok Trump počinje formirati svoju administraciju i tim za vanjsku politiku i dok se novi Kongres počinje formirati.”

Merezhko kaže da je pročitao nekoliko knjiga o Trumpovom prvom mandatu kako bi mu pomogle da shvati kako se snaći. Također je održao dva sastanka – jedan u Washingtonu i jedan u Litvi – sa Fondacijom Heritage, institutom za konzervativnu politiku čiji su redovi popunjeni ljudima koji su služili u Trumpovoj administraciji ili u njegovoj kampanji ili tranzicijskim timovima.

U srijedu je, međutim, Zelenskij osvojio željeno mjesto blizu vrha popisa dobronamjernih, te je ponudio neizmjerne pohvale novoizabranom predsjedniku za ono što je nazvao “historijskom i uvjerljivom pobjedom”. “Bio je to vrlo topao razgovor”, rekao je Zelenskij. Nije spomenuo da je Trump s njim telefonirao u prisustvu Elona Muska, milijardera iz Silicijske doline koji je podržao njegovu kampanju.

I Kanada je bacila široku mrežu utjecaja na dolazeću administraciju. Počevši od prošlog januara, Trudeau je poslao ministre vlade u redovne posjete Sjedinjenim Državama kako bi se sastali sa saveznim i državnim dužnosnicima kako bi promicali vrijednost rasprostranjenih trgovinskih odnosa između SAD i Kanade.

Trump je rekao da želi da sva uvezena roba podliježe carini od 10 posto ili višoj. To bi bilo katastrofalno za Kanadu. Izaslanici Trudeaua pokušavali su reći svakome ko je htio slušati da bi to bilo loše i za Sjedinjene Države. Proširili su se u 23 države, ciljajući na republikanske vođe.

Sam Trudeau imao je nevjerovatan odnos s Trumpom. Nekada prilično druželjubivi, njih su se dvojica posvađali oko carina, a Trump je napustio sastanak Grupe 7 u Kanadi 2018. i nazvao Trudeaua “nepoštenim i slabim”. Ali zamjenica kanadskog premijera, Chrystia Freeland, zadržala je dobre odnose s Robertom Lighthizerom, glavnim savjetnikom Trumpa za trgovinu, tokom njihovog zajedničkog rada na pregovorima o trgovinskom sporazumu koji će naslijediti NAFTA-u.

Related Posts

1 of 261