Naučnici su identificirali namirnice koje dramatično povećavaju rizik od demencije. Petnaestogodišnje istraživanje pokazalo je da konzumiranje velikih količina mesa i gaziranih pića s visokim udjelom šećera ubrzava nastanak demencije i drugih kroničnih bolesti kod starijih odraslih osoba.
Istraživanje je pratilo gotovo 2.500 starijih osoba tokom 15 godina. Učesnici s najnezdravijim prehrambenim navikama, visok unos crvenog i prerađenog mesa poput slanine i hamburgera, te gaziranih pića, razvijali su bolesti mozga i srca značajno brže od svojih vršnjaka.
S druge strane, osobe koje su preferirale mediteranski način prehrane, bogat povrćem, voćem, integralnim žitaricama, orašastim plodovima, mahurkama i zdravim mastima, imale su znatno manji rizik od kroničnih bolesti.
Studija objavljena u časopisu Nature Aging pratila je sudionike iz Švedske nacionalne studije o starenju i skrbi u Kungsholmenu. Prosječna dob na početku istraživanja bila je 71 godina, a nešto više od polovine učesnika bile su žene.
Kvaliteta prehrane procjenjivana je pomoću prehrambenih upitnika koji su uspoređivali individualne dijete s nekoliko prepoznatih zdravih obrazaca:
Mediteranska dijeta – tradicionalna za južnu Europu, fokus na povrće, voće, integralne žitarice, grah, orašaste plodove, ribu i maslinovo ulje
MIND dijeta – kombinacija mediteranske prehrane i DASH dijete, posebno za zaštitu zdravlja mozga
Alternativni indeks zdrave prehrane – sistem ocjenjivanja razvijen na Harvardu
Osobe s najzdravijim dijetama imale su u prosjeku dvije do tri manje hronične bolesti u odnosu na one s najlošijom prehranom. Prehrana je bila snažno povezana s nakupljanjem kardiovaskularnih i neuropsihijatrijskih bolesti, uključujući demenciju, Parkinsonovu bolest i depresiju.
Zaštitni učinak zdravih prehrambenih obrazaca bio je posebno izražen kod žena i najstarijih učesnika (starijih od 78 godina).
Adrian Carballo-Casla, postdoktorski istraživač na Centru za istraživanje starenja na Karolinska Institutu, izjavio je: “Naši rezultati pokazuju koliko je važna prehrana u utjecaju na razvoj više kroničnih bolesti kod starenja populacije.”
Istraživanje naglašava važnost uravnotežene prehrane koja uključuje:
Najmanje pet porcija raznovrsnog voća i povrća dnevno
Obroke temeljene na krumpiru, kruhu, riži, tjestenini ili drugim škrobnim ugljikohidratima
Mliječne proizvode ili njihove alternative s manje masti i šećera
Grah, mahunarke, ribu, jaja, meso i druge izvore proteina
Nezasićena ulja i namaze u malim količinama
6-8 čaša vode dnevno
