Njemački ministar privrede Robert Habeck rekao je da želi pomoći industriji da se lakši nosi s troškovima električne energije i osloboditi je velikih troškova mrežnih naknada, ali je priznao da ne zna kako bi se to moglo izvesti.
“Borim se da industrija dobije pomoć koja joj je potrebna za ulaganja”, rekao je Habeck, spomenuvši mogućnost milijardi eura državnih subvencija.
Subvencije za troškove mreže bile bi razumna mjera, ali pitanje je odakle novac, dodao je ministar privrede, istaknuvši da trenutno ne postoji odgovarajući “financijski kapacitet”.
Njemačka industrija žali se na visoke troškove energije koji je, kako navode, dovodi u lošiji položaj u odnosu na evropsku i globalnu konkurenciju.
“Očajnički nam je potrebna pomoć s mrežnim naknadama, inače će konkurentnost nas u Njemačkoj i dalje slabiti”, rekao je izvršni direktor proizvođača čelika Georgsmarienhütte Holdinga Alexander Becker. Grupa ima tri čeličane s pogonom na struju.
Ministar privrede napomenuo je da je vlada za ovu godinu bila isplanirala 5.5 milijardi eura subvencija za pokrivanje dijela troškova mrežnih naknada. Novac je trebao namaknut iz Fonda za ekonomsku stabilizaciju, ali plan JE propao zbog presude ustavnog suda koji je prenamjenu novca za oporavak od pandemije proglasio neustavnom.
Habeck je ponovo predložio da se troškovi proširenja mreža ‘rastegnu’ na dulje razdoblje, rekavši da bi, bez ‘amortizacijskog’ mehanizma, izazvali financijske probleme kompanijama i građanima.
Njemačka ubrzanim tempom proširuje električnu mrežu, što je rezultiralo i većim troškovima, poput mrežnih naknada. Dodatni su financijski teret mjere koje bi trebale spriječiti preopterećenje i zastoje i iziskuju milijarde eura izdvajanja, napominje novinska agencija dpa.
Šef udruženja njemačke industrije BDI upozorio je pak početkom mjeseca da im trebaju pouzdane procjene ukupnih troškova zelene tranzicije, istaknuvši posebno “ozbiljnu procjenu troškova struje od 2030.”.
“Njemačka mora zadržati hemijsku i industriju čelika i ostale grane baze industrije da bi trajno zadržala znanje i radnike i bila spremna za nove faze stvaranja vrijednosti”, istaknuo je Siegfried Russwurm.
“Gubitak industrijske kompetentnosti bio bi koban za Njemačku i njezinu poziciju industrijske, izvozno orijentirane zemlje inovacija, a ne bi predstavljao dobitak ni za zaštitu klime na Zemlji”, dodao je Russwurm.
