Njemačka već uskoro namjerava analizirati pandemijski krizni menadžment. Ali kako to napraviti? U igri je nekoliko modela. Za sada među vodećim strankama nema dogovora oko toga.
Već odavno se u Njemačkoj mogu čuti zahtjeve za istragom oko korone i kriznog menadžmenta tokom pandemije. Stranke vladajuće „semafor-koalicije” sada su i službeno postigli dogovor oko toga da se Bundestag, što je moguće prije, pozabavi pandemijskom politikom. Koalicijski partneri (SPD, Zeleni i FDP) osim toga cijeli proces žele pokrenuti već uskoro, naime i prije početka ljetne parlamentarne pauze.
„To se mora promptno dogoditi”, zahtijeva šefica Kluba zelenih Katharina Dröge i pritom podsjeća na pokrajinske parlamentarne izbore u tri savezne zemlje na istoku Njemačke, koji se održavaju tokom septembra. U suprotnom, kaže ona, mogao bi nastati dojam da politika nakon dugotrajnih diskusija ipak oklijeva po pitanju istrage pandemijskih okolnosti. A to bi moglo dodatno pokvariti rezultat stranaka „semafora” na tim izborima, smatra Dröge.
Oko vremenskih rokova za analizu pandemije koalicijski partneri se slažu. Ali ne i oko toga kako bi ta istraga trebala izgledati? Oko toga se još lome koplja. Mnoge je začudilo da je kancelar Olaf Scholz već prošli vikend, u intervjuu za javni TV-servis ARD, obznanio šta je njegov favorizirani model. Scholz je naime rekao da mu je „najsimpatičnija” ideja etabliranja svojevrsnog „korona vijeća građana”. U njegovom radu bi, osim predstavnika nauke i politike, učestvovali i deseci građanki i građana iz cijele zemlje, koji bi tako imali priliku svjedočiti i o svojim iskustvima tokom pandemije.
U načelu se radi o tome ko bi zapravo trebao svjedočiti o spornim temama iz doba korone. Vijeće građana bi moglo predstavljati mišljenje „prosječnog” stanovništva. Oko 160 slučajno izabranih članica i članova bi se tako trebalo sastati u nekoliko navrata, te na koncu sastaviti i svoj završni izvještaj, u kojem bi bile njihove preporuke. Te prijedloge bi se poslalo Bundestagu, koji bi onda s njima mogao činiti što želi. Uloga stručnjaka, na primjer virologa ili ekonomista, po tom bi modelu bila nešto manja. Oni bi na početku cijelog procesa upoznali sve njegove učesnike sa svim potrebnim detaljima, kako bi svi bili na istoj razini znanja, a onda bi po potrebi bili na raspolaganju za odgovaranje na razna pitanja.
Znatno veću i važniju ulogu bi stručne osobe i svi oni koji donose odluke imali u radu takozvane Enquete komisije. To je radna skupina koja se formira na primjer u Bundestagu, a sastoji se od zastupnica i zastupnika, odnosno stručnjakinja i stručnjaka iz domene nauke i prakse. Komisiju bi se saslušalo u okviru parlamentarnog istražnog postupka. Saslušanja su u pravilu javna, za razliku od vijeća građana koje zasjeda nejavno. „Još uvijek razgovaramo o pravom formatu”, priznala je Dröge. „Mi smo se odavno za to zalagali, i zato je naš stav: glavno da se dogovorimo”, dodala je ona u kontekstu (pre)duge diskusije oko istrage pandemijskih okolnosti.
I jedan i drugi model imaju i prednosti i mane, smatra ona. U prilog modelu vijeća građana ide to “da bismo mogli izravno čuti glasove ljudi i njihova iskustva”, kaže Dröge. No, Zeleni se zalažu i za jaču ulogu stručnjaka u ovom procesu. U svakom slučaju je važno “da istražimo stvari u oba smjera”: jesu li određene mjere bile pretjerane? Ali i to jesu li političari zaduženi za zdravstvenu politiku morali još bolje (za)štititi građane?
Druge stranke pak imaju oštrije zahtjeve po pitanju analize pandemijskog kriznog menadžmenta. FDP (Liberalna stranka) tvrdi da isključivo vijeće građana ne dolazi u obzir, te da je umjesto toga potreban format u okviru kojeg bi se osobe koje su u to vrijeme bila na odgovornim pozicijama moglo kritički propitati. „Mi želimo znati zašto su vlade u nekim saveznim zemljama, a i premijeri tih pokrajina, tada usvojili dijelom i apsurdnekorona-mjere”, kazao je šef kluba zastupnika FDP-a Christian Dürr. „Neki, a tu ću izričito spomenuti Markusa Södera (bavarski premijer, nap. red.), danas se zbog toga srame.” Šefovi pokrajinskih vlada dužni su položiti račune javnosti, naglašava liberalni političar.
A možda SPD baš zbog toga i nije toliko zainteresiran za polaganje računa –a razliku od Zelenih i FDP-a. Te dvije stranke su tokom pandemije bili u opoziciji na saveznoj razini, a SPD je vladao s Unijom CDU/CSU. Osim toga neki SPD-ovci se nalaze i na čelu pokrajinskih vlada. Moguće da je upravo to razlog zbog kojeg kancelar preferira model vijeća građana. Klub zastupnika SPD-a za sada se nije izjasnio o ovom pitanju, odnosno ne zna se da li Klub podržava kancelarov prijedlog ili ne.
Više zastupnica i zastupnika u Bundestagu smatra da bi se moglo kombinirati dva navedena modela: vijeće građana i Enquete komisiju. Tako bi se, argumentiraju oni, moglo preventivno djelovati protiv prigovora da se opet u javnosti čuje iste one glasove koje se već godinama moglo čuti, glasove koji su dominirali debatom oko korone. S druge strane, tvrde zastupnici, za analizu su potrebne činjenice, a ne samo emocionalna iskustva građanki i građana.
Jedan od onih koji su tokom pandemije koronavirusa igrali ključnu ulogu podržava upravo kombinaciju tih modela – to je Jens Spahn, CDU-ov ministar zdravstva (do 2021.) u vladi Angele Merkel. On se zalaže za to da se oba instrumenta „pametno kombinira”. I ta bi kombinacija, dodaje Spahn, mogla ponajviše doprinijeti tome da se istraga okolnosti pandemije „razjasni u cijeloj njezinoj širini”, rekao je ovaj CDU-ovac u utorak u intervjuu za javni servis WDR.
Spahn, koji je upravo ponovno na meti žestokih kritika zbog kupovine maski, zalaže se za to da dijalog ne bude neumoljiv: „Svako je tokom pandemije napravio nešto krivo, svako je bio i u krivu..”
