Döner kebab u Berlinu ima kultni status, a radi se o jednom od omiljenih fast food obroka Nijemaca te su za njega spremni čekati u dugim redovima.
Izvorno se pripremao od janjetine i posluživao isključivo na tanjuru, a 1970-ih godina turski imigranti odlučili su ga poslužiti u pita-kruhu i po receptu prilagođenom Berlinčanima. Međutim status tog omiljenog jela mogao bi biti ugrožen ako Europska komisija odobri turski prijedlog za regulaciju
Povjerenstvo mora do 24. septembra odlučiti o osnovanosti 11 prigovora na prijavu. Ako ih potvrdi, Njemačka i Turska imat će do šest mjeseci da postignu kompromis, pri čemu Europska komisija donosi konačnu odluku, piše AFP.
Govedina i piletina se sjaje dok se polako okreću na okomitim ražnjima, prije nego što se izrežu na tanke trake poput žileta. Dva kuhara, u uvježbanom sinkroniziranom pokretu, pripremaju meso na vrućim pločama, a u pozadini se na tosteru grije pita-kruh. Svježe rajčice, kupus i crveni luk blistaju na šarenom pultu.
Prizor u restoranu Kebap With Attitude u modernoj berlinskoj četvrti Mitte tipičan je za svaki ulični štand ili restoran u kojem kuhari slažu sastojke u pita-kruh kako bi poslužili omiljeni döner kebab.
Međutim status ovog jela mogao bi biti ugrožen ako Europska komisija prihvati turski prijedlog za regulaciju onoga što se zakonski može nazivati döner kebabom, piše AFP.
Ova industrija godišnje generira oko 2,3 milijarde eura samo u Njemačkoj te 3,5 milijardi eura diljem Europe, prema Udruzi turskih proizvođača dönera u Europi, sa sjedištem u Berlinu.
‘Od vlade do ulica, svi jedu döner kebab’, rekao je Deniz Buchholz, vlasnik Kebapa With Attitude, dok su konobari posluživali hranu gladnim gostima jednog kišovitog ponedjeljka poslijepodne.
Riječ döner izvedena je iz turskog glagola dönmek, što znači – okretati. Meso se peče satima na ražnju i reže kada postane hrskavo i smeđe. U Turskoj je izvorno rađeno od janjetine i prodavalo se samo na tanjuru. No turski imigranti u Berlinu 1970-ih odlučili su ga poslužiti u pita-kruhu i prilagoditi recept lokalnom ukusu.
‘Shvatili su da Nijemci vole sve u kruhu’, rekao je Buchholz, koji je odrastao u Berlinu, a ima turske korijene. ‘Rekli su – u redu, stavimo ovo jelo u kruh i tako je nastao berlinski döner kebab.’
Turska je u travnju podnijela zahtjev za zaštitu döner kebaba pod statusom ‘zajamčeno tradicionalni specijalitet’. Iako nije riječ o najvišoj razini zaštite, poput ‘zaštićene oznake izvornosti’, koja se odnosi na proizvode specifične za određene regije (poput šampanjca iz istoimene regije u Francuskoj), prijedlog bi i dalje mogao utjecati na restorane s kebabom, njihove recepte i kupce diljem Njemačke.
Prema turskom prijedlogu, govedina bi morala dolaziti od goveda starih najmanje 16 mjeseci. Marinirala bi se u određenim količinama životinjske masti, jogurta ili mlijeka, luka, soli te začina poput majčine dušice i crne, crvene i bijele paprike. Meso bi se rezalo s okomitog ražnja na komade debljine između tri i pet milimetara. Slična pravila primjenjivala bi se na piletinu.
Europska komisija mora do 24. septembra odlučiti o osnovanosti 11 primjedbi na prijedlog, uključujući onu njemačkog Saveznog ministarstva hrane i poljoprivrede. Ako ih potvrdi, Njemačka i Turska imat će šest mjeseci za postizanje kompromisa, a konačnu odluku donosi Europska komisija.
‘Prijedlog Turske primili smo s izvjesnim čuđenjem’, stoji u izjavi njemačkog Saveznog ministarstva hrane i poljoprivrede za Associated Press. ‘Döner je dio Njemačke, a raznolikost načina njegove pripreme odražava raznolikost naše zemlje – to se mora očuvati. U interesu brojnih obožavatelja u Njemačkoj, posvećeni smo očuvanju načina pripreme döner kebaba kakav se ovdje konzumira’, poručili su iz ministarstva.
Čini se da povrće, puretina i neke vrste telećeg kebaba – koji su vrlo popularni u Njemačkoj – neće biti dopušteni prema turskom prijedlogu jer ih on ne spominje, što je izazvalo zabrinutost u njemačkoj prehrambenoj industriji.
‘Döner pripada Njemačkoj. Svako bi trebao sam odlučiti kako ga pripremiti i jesti ovdje. Nema potrebe za smjernicama iz Ankare’, napisao je Cem Özdemir, njemački savezni ministar hrane i poljoprivrede, koji također ima turske korijene, na društvenoj mreži X (nekadašnji Twitter).
