Svjetski okeani dom su ogromnoj količini mikroskopskih organizama poznatih kao prokarioti, koji čine čak 30% ukupnog života u morima. Iako nevidljivi, njihova uloga u funkcioniranju okeanskog ekosistema je izuzetno važna. Novo istraživanje, provedeno od strane naučnika iz više zemalja, upozorava da je ta osjetljiva ravnoteža sada ugrožena zbog sve izraženijih klimatskih promjena.
Prokarioti, koji uključuju bakterije i arheje, spadaju među najstarije oblike života na Zemlji. Naučnici procjenjuju da u oceanima postoji oko dvije tone prokariota po svakoj osobi na planeti. Oni igraju ključnu ulogu u morskim hranidbenim lancima jer proizvode hranjive tvari koje koriste ribe.
Njihov brz rast emitira velike količine ugljika: prokarioti u okeanima do dubine od 200 metara godišnje proizvedu oko 20 milijardi tona ugljika, što je dvostruko više od količine koju proizvede cijelo čovječanstvo. Ovu ogromnu emisiju ugljika uravnotežuje djelovanje fitoplanktona, koji apsorbira ugljikov dioksid za fotosintezu. Upravo ovi procesi u oceanima apsorbiraju i do jedne trećine emisija ugljika koje ljudi šalju u atmosferu, što značajno usporava globalno zagrijavanje.
Ključno pitanje koje naučnici postavljaju jest: Kako će prokarioti reagovati na sve toplije oceane i kakve će posljedice to imati po cijeli morski ekosistem?
Korištenjem modeliranja i analize višegodišnjih posmatranja, istraživači su predvidjeli da su prokarioti otporniji na klimatske promjene nego mnogi drugi morski organizmi. Za svaki stepen Celzijusa zagrijavanja okeana, očekuje se da će njihova biomasa pasti za samo 1,5%. To je značajno manje u odnosu na predviđeni pad od 3 do 5% kod većeg planktona, riba i morskih sisara.
Ova izuzetna otpornost mogla bi dovesti do katastrofalnih posljedica. To znači da bi prokarioti u budućnosti mogli dominirati okeanima, što bi moglo preusmjeriti hranjive tvari i energiju prema njima, umjesto prema ribama. Takva promjena mogla bi ozbiljno ugroziti riblje resurse direktno prijeteći prehrambenoj sigurnosti milijardi ljudi. Okeani su primarni izvor proteina za oko tri milijarde ljudi širom svijeta.
Još jedno važno otkriće je da će proizvodnja ugljika od strane prokariota rasti s porastom temperature. Za svaki stepen zagrijavanja, prokarioti u gornjih 200 metara oceana proizvest će dodatnih 800 miliona tona ugljika godišnje, što je ekvivalent trenutnim emisijama cijele Evropske unije. Takve promjene mogu značajno smanjiti kapacitet oceana za apsorpciju ljudskih emisija ugljika, otežavajući postizanje ciljeva neto-nultih emisija.
Studija, o kojoj piše i portal Live Science, predstavlja važan korak u razumijevanju uloge prokariota u uvjetima klimatskih promjena. Autori upozoravaju da značajne neizvjesnosti i dalje postoje, ali je jasno da naučna zajednica mora nastaviti istraživanja kako bi bolje razumjela kako će ovi mikroskopski organizmi, koji čine gotovo trećinu života u okeanima, utjecati na budućnost naše planete.
