Benjamin Netanjahu, izraelski premijer, rekao je ove sedmice da Izrael želi predati kontrolu nad Gazom “arapskim snagama” nakon poraza Hamasa. Nije jasno da li trenutno ima zainteresovanih za tu ideju.
Nekoliko sati nakon njegovih izjava, izraelski kabinet je u petak odobrio Netanjahuov najnoviji prijedlog: da izraelska vojska preuzme kontrolu nad gradom Gazom. Također je odlučeno da Palestinska uprava, glavni rival Hamasa, ne upravlja Gazom nakon rata, piše New York Times.
Oba poteza dodatno komplikuju mogućnost da bi arapske zemlje bile spremne pomoći u stabilizaciji enklave. Izrael je razorom uništio veliki dio Gaze tokom skoro dvogodišnjeg rata protiv Hamasa, koji je, prema podacima zdravstvenih vlasti u tom području, usmrtio više od 60.000 ljudi, bez razlike između civila i boraca.
Neke arapske vlade su naznačile spremnost da učestvuju u stabilizaciji Gaze, na primjer podržavajući međunarodnu sigurnosnu misiju nakon rata. Ponekad su zvaničnici sugerisali da bi arapske zemlje mogle poslati i svoje vojnike.
Međutim, analitičari tvrde da arapski lideri žele da ta misija na kraju preda Gaz Palestinskoj upravi, koju smatraju glavnom realnom alternativom Hamasu. Takođe traže politički put ka palestinskoj državi, što su crvene linije za Netanjahuovu vladu.
“Ako Netanjahu pristane na nešto ovako, to znači kraj rata, povlačenje izraelskih snaga i, najvažnije, pad vlade,” kaže Michael Milshtein, bivši viši izraelski obavještajac. “Netanjahu nije spreman ići tako daleko.”
Izrael je obećao da će srušiti Hamas nakon smrtonosnih napada palestinskih militanata 7. oktobra 2023., kada je ubijeno oko 1.200 ljudi, a 250 je zarobljeno, prema Izraelu.
Gotovo dvije godine kasnije, Izrael još nije odlučno porazio Hamas. Dva miliona stanovnika Gaze trpe široko rasprostranjenu glad zbog izraelskih ograničenja pomoći.
Netanjahuov kabinet je odobrio najnoviji plan za zauzimanje Gaza Cityja uprkos protivljenju izraelskih sigurnosnih zvaničnika, koji sumnjaju da li će umorni rezervisti moći izvesti napad.
Čak i ako izraelske trupe krenu u napredovanje u Gazi, vojni analitičari kažu da to vjerovatno neće promijeniti tok rata. Izraelske snage su više puta napadale širom Gaze, ali nisu uspjele natjerati Hamas da prihvati izraelske uslove poput predaje oružja.
Također bi vjerovatno trebalo sedmice da Izrael izvede takav napad, što ostavlja vremena vladi da promijeni kurs – bilo zbog međunarodnog pritiska ili ako Hamas pristane na primirje.
U međuvremenu, arapske zemlje bi mogle promijeniti stav o upravljanju Gazom nakon rata kako bi spriječile veliku ofanzivu na Gazu. U subotu su mnoge arapske i islamske zemlje, uključujući Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Egipat, osudile najnovije izraelske planove kao “opasnu i neprihvatljivu eskalaciju.”
Krajem jula, nekoliko arapskih zemalja, uključujući Egipat, Jordan i Saudijsku Arabiju, kao i Arapska liga, podržali su inicijativu koja je imala za cilj da omogući izlaz iz sukoba za obje strane. Najava je došla na konferenciji koju su organizovale Francuska i Saudijska Arabija u znak podrške nezavisnoj palestinskoj državi. Deklaracija je sadržavala izuzetno oštre riječi arapskih vlada koje osuđuju Hamasove napade iz 2023. godine. Takođe su pozvali Hamas da se demilitarizuje, preda vlast u Gazi i oslobodi taoce.
Uprkos tome, Izrael je odbacio tu opciju. U petak je kabinet naveo da će rat završiti uspostavom vlasti “koja nije ni Hamas ni Palestinska uprava.”
Palestinska uprava, kojom rukovodi njen 89-godišnji predsjednik Mahmud Abbas, upravlja dijelovima izraelski okupiranog Zapadnog Jordana. Nekada je upravljala i Gazom, ali je Hamas 2006. godine pobijedio na izborima i preuzeo potpunu kontrolu 2007.
Zvaničnici Hamasa kažu da su spremni odustati od vlasti u Gazi kao dio sveobuhvatnog sporazuma za okončanje rata, ali insistiraju na tome da zadrže svoju vojnu granu, što izraelski kritičari smatraju da bi im praktično ostavilo kontrolu.
Natan Saks, analitičar za Bliski istok iz Washingtona, kaže: “Dvije glavne prepreke ostaju iste: Hamaseva nevoljkost da preda kontrolu, bez obzira na cijenu za Gazanski pojas, i Netanjahuova nevoljkost da ugrozi svoju koaliciju.”
Još nije jasno da li bi arapske države bile spremne riskirati živote svojih vojnika u Gazi ili platiti više od 50 milijardi dolara procijenjenih troškova obnove.
Sa bezizlaznom situacijom, Izrael polako kreće ka potpunoj kontroli, kaže Milshtein, bivši obavještajac. Inicijative arapskih zemalja u julu nisu bile “idealne,” ali su bile bolje nego da Izrael uspostavi skupu i krvavu vojnu upravu.
“U ovom trenutku, sve opcije su loše i moramo izabrati onu koja je najmanje loša,” kaže Milshtein. “Okupacija cijele Gaze bila bi katastrofa.”